Trump postaje moćniji nego što su to htjeli osnivači SAD-a
21. studenoga 2024Pred SAD-om bi mogle biti dvije dobre godine - ako dijelite mišljenje republikanaca. Ne samo da će njihov predsjednički kandidat Donald Trump useliti u Bijelu kuću 20. siječnja, nego je desno orijentirana stranka također osvojila većinu u američkom Senatu, gornjem domu Kongresa, na izborima 5. studenog te će također kontrolirati i donji, Zastupnički dom.
Takozvana "ujedinjena vlada" (unified government) postojala je 48 puta od 1857. godine, odnosno od početka dvostranačkog sustava kakvog danas poznajemo u SAD-u. Demokrati su imali to zadovoljstvo 23 puta, a republikanci 25 puta. Tijekom tog razdoblja dvije su stranke 38 puta morale podijeliti kontrolu nad Bijelom kućom i barem jednim domom Kongresa.
Većina u Kongresu obično ne traje dugo za predsjedničku stranku. "Iako je uobičajeno da jedna stranka ima kontrolu nad Washingtonom na početku novog predsjedničkog mandata, samo se jednom od 1969. ta kontrola produljila i nakon izbora u sredini mandata", piše Katherine Schaeffer za Pew Research Center. "Midterms" ili privremeni izbori održavaju se na pola puta između dvaju izbora za predsjednika. Demokratski predsjednik Jimmy Carter sam je uspio održati potpunu kontrolu četiri godine od 1977. do 1981. Međutim, vladao je samo jedan mandat.
Predsjednici su i te kako svjesni da bi njihova većina u cijelom Kongresu mogla biti kratkotrajna, kaže Nolan McCarty, politolog sa Sveučilišta Princeton. “Zato pretpostavljam da će predsjednik Trump pokušati brzo riješiti neke od svojih prioriteta”, rekao je McCarty u intervjuu za DW.
Može li Trump nadjačati Senat?
Sustav podjele vlasti star je koliko i Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Utemeljitelji države uspostavili su sustav provjera i ravnoteže koji podupire podjelu trenutne izvršne (predsjednik), zakonodavne (Kongres) i sudske vlasti (Vrhovni sud i drugi sudovi u zemlji). Na primjer, Virginia Bill of Rights iz 1776. kaže: "Zakonodavna i izvršna vlast države bit će odvojene i jasno razlučene od sudske vlasti..."
Na početku Trumpova mandata većina u Senatu bit će posebno važna jer gornji dom Kongresa mora potvrditi sve članove kabineta koje imenuje američki predsjednik. Republikanci će imati većinu, ali samo tijesnu od 53 prema 47 mjesta. A neki od kandidata za Trumpov kabinet vrlo su kontroverzni. Tu su, primjerice, bivša demokratkinja Tulsi Gabbard ili republikanski zastupnik Matt Gaetz, koji bi zbog svoje ekstremne politike mogao naići na otpor čak i unutar vlastite stranke.
Budući predsjednik radije bi u potpunosti izbjegao dosadni proces potvrđivanja. Ako imenuje članove kabineta dok Senat zasjeda, Trumpovi preferirani kandidati mogli bi preuzeti svoje funkcije bez prethodne potvrde. Na Platformi X Trump je već pozvao republikanske senatore da pristanu na ovu neuobičajenu proceduru.
"Za raspravu je hoće li Senat otići na pauzu kako bi dopustio predsjedniku da imenuje svoj kabinet bez odobrenja (doma)", rekao je McCarty. "Nikada nismo imali situaciju u kojoj se takva imenovanja događaju u tako velikom opsegu. To se događa s vremena na vrijeme s jednom ili dvije pozicije. Ali cijela vlada ovako popunjena bila bi razlog za zabrinutost."
Presudna uloga Vrhovnog suda
Iako se čini da Trump planira nametnuti svoj kabinet na nekonvencionalne načine, kao što je spomenuto, republikanci i u Bijeloj kući i Kongresu nisu neuobičajena situacija. Ali nova američka administracija još uvijek ima asa u rukavu, jer je Trump uspio stvoriti izrazito konzervativni Vrhovni sud tijekom svog prvog mandata imenovanjem dva suca i jedne sutkinje. Službeno, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država je nestranački, ali de facto predsjednici imenuju samo suce koji su bliski njihovoj politici.
Od trenutno pet sudaca i četiri sutkinje koji se imenuju doživotno, Trump može računati na potporu njih šest. Stručnjaci poput McCartyja očekuju da će predsjednik pokušati progurati mnoga svoja velika obećanja administrativno, kroz izvršne naredbe koje ne moraju proći kroz Kongres. "Uobičajeni proces revizije (za ove propise) je putem sudova", kaže McCarty. A s obzirom na to da su Vrhovni sud i drugi sudovi ispod njega većinski republikanski, oni će olakšati (Trumpu) da izbjegne pravosudnu kontrolu", nastavlja McCarty.
"Više moći nego što su tvorci Ustava ikada mogli zamisliti"
To bi također moglo utjecati na pitanje masovnih deportacija. Pitanja o legalnosti vojnih akcija u ovoj stvari ili o promjeni prava rođenih u SAD-u mogla bi završiti pred Vrhovnim sudom, rekla je za DW Sarah Binder sa Sveučilišta George Washington. Zabrinuta je što se Vrhovni sud u sadašnjem sastavu ne vodi utvrđenim zakonima, nego često odlučuje u korist republikanaca. To se dogodilo, primjerice, kada su u pitanju prava na pobačaj ili predsjednički imunitet, kaže Binder.
"To je ono što me brine”, kaže ova politologinja. “Sud bi ojačao leđa predsjednika Trumpa i osnažio ga da izvršnoj vlasti da mnogo više ovlasti nego što su tvorci Ustava ikad planirali", zaključuje ona.