Trump se u Poljskoj sastaje s "novom Europom"
5. srpnja 2017
U Varšavi već danima vlada sve veća napetost. To nije prvi put da neki američki predsjednik posjećuje Poljsku: još od posjeta Richarda Nixona 1972. je bilo deset posjeta te vrste. To nije niti prvi sastanak regionalnih vođa u Poljskoj, ali ove srijede i četvrtka se događa sve odjednom. Donald Trump, na neki način sasvim drugačiji američki predsjednik će se upravo u Varšavi sastati s dvanaest čelnika država od Estonije do Bugarske i Hrvatske - uključujući i Austriju.
Kako se čulo iz Bijele kuće, Trump u Poljskoj želi iskazati "nepokolebljivu podršku Amerike prema jednim od naših najbližih saveznika i naglasiti da je jedan od najvećih prioriteta za ovu američku vladu jačanje kolektivne obrambene moći NATO-a". Riječ je i o "zajedničkim vrijednostima i interesima" i tješnjoj povezanosti sa srednjom Europom. Trump namjerava tom prilikom i položiti vijenac žrtvama Varšavskog ustanka i održati "važan" govor okupljenom mnoštvu.
Predsjednik Duda: "Inicijativa tri mora je moj prioritet"
Za američke čelnike je posjet Varšavi gotovo uvijek nešto kao posjet na domaćem terenu: jedva da će biti prosvjednika, ali zato mnogo dokaza povijesnih veza i prijateljstva Poljske i SAD-a. A kod ovog posjeta se Varšava neće samo pokazati kao dobar domaćin čelniku "Zemlje neograničenih mogućnosti", nego i kao inicijator regionalne Inicijative tri mora.
Poljski predsjednik Duda se neumorno zalaže za ovu inicijativu - posljednji puta je to bilo u Bratislavi ovog svibnja, jer "Poljska želi preko ove regionalne zajednice sudjelovati u izgradnji čitave euroatlantske cjeline", izjavio je Duda. Srednja Europa je za "Poljsku posve prirodni politički okoliš" i zato i Varšava teži da je "srednja Europa sigurna i koherentna i da se dinamično gospodarski razvija."
Duda tu upozorava da je, slično suradnji između istočnih članica NATO-a - poljski predsjednik ih naziva "Devetorka iz Bukurešta", i ovoj inicijativi cilj djelovati unutar postojećih struktura Europske unije. Skupina Tri mora ne teži stvaranju nekog bloka ili vlastitoj vanjskoj politici, uvjeravaju stručnjaci iz tih zemalja.
Isto tako, to nije nadomjestak Višegradske skupine koja je bila najkonkretniji oblik suradnje u toj regiji i spona Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke. Umjesto toga želi se založiti za zajedničke infrastrukturne projekte kao što je autocesta između sjevera i juga kroz istok Europe - takozvana Via Carpatia, a želja joj je i podrška siromašnijim regijama uz istočnu granicu EU-a. Trebalo bi poboljšati i protok zemnog plina i drugih energenata kroz te zemlje, kako zbog sigurnosti u opskrbi, tako i zbog uspješnijeg tržišnog natjecanja. Sve su to, uvjeren je Duda, "logične posljedice" članstva u EU-u i u NATO-u.
Nova Europa
Ali i kod ove inicijative mnogo toga zvuči poznato. Već je postojala jedna poljska inicijativa "između mora" u kojoj je Varšava prije Drugog svjetskog rata pokušavala stvoriti sponu između manjih zemalja stisnutih između nacističke Njemačke i agresivnog Sovjetskog Saveza - s poznatim ishodom. Mora su tada još bila samo Baltičko i Crno, sada je Poljska čak i sklonija kraku prema Jadranu, odnosno prema Hrvatskoj. Jer prvi sastanak te inicijative 2016. je održan u toj zemlji.
Još jedno sjećanje se budi upravo ovim posjetom Trumpa: kada je SAD 2003. krenuo u obaranje Sadama Huseina u Iraku, Njemačka je objavila kako "nije spremna za avanture", ali su se u "Koaliciji voljnih" našle i Poljska, Mađarska i Češka. Te nove članice NATO-a su se tada nazvale "novom Europom".
Pomiješani osjećaji prema Trumpu
U ovim danima Trump tako opet susreće tu "novu Europu". Barem u Mađarskoj i Poljskoj će susresti vlade koje su također veoma skeptične prema liberalnoj demokraciji i Establishmentu. Doduše, mnoge od tih zemalja istoka su zabrinute zbog nejasnog stava Trumpa prema Rusiji i NATO-u, ali Poljska i tu pušta Trumpa da bude glavni junak u svojoj čudnoj igri.
Tako bi se tu moglo stvoriti novo prijateljstvo između SAD-a i "nove Europe". Ovaj put potpomognuto i s dva nova čimbenika: prvom isporukom ukapljenog plina iz SAD-a u Poljsku čime se ona nada okončati svoju gotovo potpunu ovisnost o plinu iz Rusije, a drugi je činjenica da su po prvi put očito prisutni vojnici NATO-a u Poljskoj i na Baltiku.
Dolazi po aplauz
Početkom godine je svečano otvoreno zapovjedništvo jedinica NATO-a u Poljskoj i državama Baltika u Elblągu na sjeveru Poljske. Tamo je 280 časnika iz 13 zemalja i njima je podređena borbena skupina (Battle Group) s 1.270, pretežito američkih vojnika. Doduše, to slanje vojnika NATO-a jedva da ima veze s Trumpom - to je odlučio NATO još za predsjednikovanja Obame, a bila je to reakcija na rusku agresiju protiv Ukrajine i zveckanje oružjem Moskve protiv čitavog NATO-a.
Trumpov put u Varšavu uoči sastanka G20 se u toj zemlji shvaća kao jasno priznanje vjernosti Poljske SAD-u i kao jasan politički znak. S druge strane, u Varšavi ne žele vidjeti da se to može shvatiti i kao korak prema još većoj podjeli unutar Europske unije. A za Trumpa je taj posjet i prilika da barem negdje u Europi bude dočekan pljeskom i ovacijama - to sigurno neće dobiti u Hamburgu i na zapadu Europe.