Tsipras u Berlinu

Grčka kriza nije samo izazov za financijske stručnjake, nego se sve više pretvara u igru živaca. Nije samo strogi njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izgubio strpljenje s obzirom na ležerno ophođenje grčke vlade sa zahtjevima iz Bruxellesa, nego su sve kritičnije i druge članice EU-a. Posebno Irska i Portugal, koje su se iz krize izvukle uz bolne mjere štednje i odricanja.

Sada su sve oči uperene u Berlin. Njemačka kancelarka Angela Merkel prima svog grčkog kolegu Alexisa Tsiprasa. Za Njemačku je grčka kriza veliki izazov ne samo iz financijskih, nego i iz političkih razloga. U tradiciji bivšeg kancelara Helmuta Kohla Merkel želi spasiti euro kao jamstvo zajedništva EU-a. Problem se sada rješava na najvišoj razini budući da je odnos između resornog njemačkog i grčkog ministra financija već tjednima opasno narušen. Angela Merkel sada želi riješiti ovu naizgled bezizlaznu situaciju.

Neplaćanje poreza i bijeg kapitala

Grčki premijer u Berlin donosi nešto pozitivno. U ubrzanom postupku prošlog je vikenda grčki parlament usvojio novi porezni zakon koji bi trebao napuniti državnu blagajnu. Oko 3,7 milijuna Grka i skoro 450.000 poduzeća duguju državi poreze i socijalna davanja u iznosu od 76 milijardi eura. Sada bi oko devet milijardi trebalo biti naplaćeno. Novim zakonom se pozivaju dužnici da do kraja ožujka plate dugove, a zauzvrat će im biti oproštene kamate i kazne. Osim toga, bit će omogućena i otplata u ratama. Operacija po načelu "Postanimo pošteniji".

Porezi su u Grčkoj ionako vrlo osjetljiva tema koja otvara pogled u dušu građana te zemlje. Već odavno je u grčkom društvu uobičajeno izbjegavanje plaćanja državi. Na porezima se posebno "štedi" kod pružanja usluga. Porez na dodanu vrijednost u najboljem slučaju plaća se samo djelomično. Vlada je PDV 2010. godine povećala s 19 na 23 posto, no to nema učinka ako se porez ne plaća. Osim toga, Grčka je zemlja u kojoj su računi i elektronske potvrde za plaćanja uglavnom nepoznati pojam. "Nacionalni sport broj 1" je bijeg kapitala. Od izbijanja krize do danas zemlju su napustile milijarde eura u smjeru Cipra i Švicarske.

Velikodušnost države na kredit

Oni koji puno zarađuju su pošteđeni. Dok su za građane s malim plaćama od 2010. do danas davanja za državu povećana za više od 300 posto, milijunaši i milijarderi moraju plaćati samo devet posto poreza više nego ranije. Državni dug iznosi 175 posto BDP-a. Istovremeno potencijalni ulagači moraju prevladavati brojne prepreke. Nigdje u EU-u osnivanje tvrtke nije tako komplicirano i dugotrajno. S druge strane, u zadnjih pet godina propalo je 230.000 poduzeća.

Jedan od temeljnih problema Grčke je da želi biti država općeg blagostanja. Petina zaposlenih radi u javnom sektoru. Još od 80-ih godina država je bila vrlo velikodušna prema svojim građanima. Posebno ekstremni primjeri su 14 mjesečnih mirovina godišnje i 16 mjesečnih plaća godišnje za zaposlenike u parlamentu. Nakon te dugogodišnje prakse ne čudi da mnogi Grci stroge mjere štednje doživljavaju kao pretjerane. U zadnjih pet godina ukinuto je 370.000 radnih mjesta u javnom sektoru, a ponovo je popunjeno samo svako peto radno mjesto nakon što je zaposlenik otišao u mirovinu.

Njemačka proračunska disciplina

Nakon svih natezanja s novom grčkom vladom oko daljnje financijske pomoći i reformi, razumijevanje za Grčku splašnjava i kod njemačkih građana. Samo trećina Nijemaca podržava odgodu otplate međunarodnih kredita Ateni. Čak 80 posto ispitanika misli da ova omiljena turistička destinacija više ne uživa povjerenje. A ako Atena ne ispuni uvjete za daljnju pomoć, skoro dvije trećine Nijemaca smatra da Grčka treba izaći iz eurozone. Nijemci, koji su s 27 posto najveći kreditor i time jamac europskih mjera za spašavanje eura, polako u odnosu na grčki krizni menadžment gube svoj, ionako ne baš preveliki, smisao za humor.

Prije svega ministar financija Wolfgang Schäuble. On se zalaže za odricanje i štednju čiji je cilj državni proračun bez novih zaduživanja. I u tome je uspio. Njemačka je prošle godine imala proračunski deficit od 0,6 posto. Uspjeh može među ostalim zahvaliti štednji i proračunskoj disciplini, a prije svega strogim pravilima.

Čini se da je upravo to problem grčkih vlada posljednjih desetljeća. "Grci su narod koji je od kršenja pravila napravio pravilo", kaže ekonomist Jens Bastian. On od 1998. godine živi u Ateni i već je 2010. tvrdio da je Grčka sama kriva za svoju krizu. Bastian smatra da je ophođenje s tom krizom nezrelo. Grčki način života po načelu "Kupi sada, plati kasnije" polako se približava kraju. Angela Merkel jedva da će nešto drugo moći priopćiti Alexisu Tsiprasu.