Turska nudi referendum Europi
30. rujna 2010
Takozvani status Norveške čini se da sve više postaje formula kojoj Turska daje prednost u procesu svojih pregovora o članstvu u EU-u. Egemen Bağış, čelnik turske vladajuće stranke AKP, opetovano se pozvao na slučaj Norveške, zemlje koja je završila pristupne pregovore, ali su dva puta (1972. i 1994. godine) norveški građani odlučili da njihova zemlja neće ući u EU.
Turski predsjednik Abdullah Gül po prvi put je spomenuo "norvešku formulu" u listopadu 2009. godine u govoru održanom u Azerbejdžanu na 9. summitu lidera zemalja u kojima se govori turski jezik.
Reforme radi Turske same
Gül je tada rekao kako nije toliko važno ući u EU koliko prihvatiti pravila Unije. Turska treba prihvatiti ta pravila i provesti reforme radi sebe same, ali ne zbog pritiska od strane EU-a. Turski predsjednik je naglasio da će se provedbom reformi Turska promijeniti, a time i stajališta Francuske i Njemačke prema pitanju turskog članstva. Na kraju Gül je poručio da će Turska, kada dosegne standarde EU-a, možda onda odlučiti kao Norveška i ostati izvan Europske unije.
Bağış je u Bruxellesu izrazio mišljenje da Turska danas predstavlja veliku vrijednost za EU te da bi rezultat referenduma u Turskoj o njezinom članstvu možda mogao biti neizvjesniji nego u članicama EU-a. "Na dan kada završimo naše pregovore mi više nećemo biti ista zemlja koja je prije 51 godinu predala zahtjev za članstvo", naglasio je Bağış.
Svatko slijedi svoje interese
Na pitanje hoće li Turska prihvatiti situaciju u kojoj bi, primjerice, Francuska na referendumu odbila članstvo Turske u EU-u, glavni turski pregovarač je odgovorio: "Naravno, zašto ne?" On je dodao da Francuzi, kada izlaze na referendum, slijede svoje interese te da će turski građani zastupati svoje interese.
Turski predstavnici vjeruju da njihova zemlja može mnogo toga ponuditi Europskoj uniji. Prevladava mišljenje u turskim krugovima kako bi upravo ulazak Turske u EU riješio mnoga pitanja i uklonio mnoge probleme. Prije svega Turska tu misli na demografski faktor. Nadalje Turska bilježi veliki gospodarski rast. U prvom kvartalu čak 11,8 posto, a u drugom nešto manje, ali također iznad 10 posto. Prema procjenama OECD-a, Turska će do 2017. godine biti zemalja s najvećim gospodarskim rastom na svijetu. Prihodi po glavi stanovnika u Turskoj u posljednjih osam godina su se povećali za tri puta.
Opskrba energijom bez Turske neće funkcionirati
Turska strana navodi kako će važan test odnosa Unije i Turske biti pitanje deblokade poglavlja o energiji. "Ako ne možemo otvoriti to poglavlje, tada Turska nije motivirana riješiti europski problem opskrbe energijom", dodao je Bağış i naglasio da 70 posto izvora energije koju Europa treba dolazi sjeverno, južno ili istočno od Turske. Neovisno za koji se projekt opskrbe Europa odluči, bez Turske i njezine suradnje to neće funkcionirati.
Upitan tko blokira poglavlje energija Bağış je vrlo brzo prstom pokazao na Cipar, kojeg on naziva "Južnim Ciprom", jer Turska ne priznaje ovu članicu Europske unije.
Kritika primjene dvostruktih mjerila
Glavni pregovarač je istaknuo kako Turska osjeća primjenu dvostrukih mjerila Europske unije, prije svega kada se radi o bezviznom režimu za građane Turske. "Ne tražimo poseban tretman, ali ne želimo niti dodatne prepreke", rekao je Bağış i ukazao kako se Turska nalazi u mnogo boljoj poziciji nego neke druge zemlje, za čije je građane EU ukinuo vize.
Što se tiče članstva Turske u EU-u, nakon što je Turska zajedno s Hrvatskom u listopadu 2005. godine započela pristupne pregovore, tu su prije svega Francuska i Njemačka koje se protive članstvu Turske sve dok Ankara ne prizna Cipar. Zbog toga je blokirano 18 od 35 pregovaračkih poglavlja. Glavni pregovarač Bağış u pogledu Cipra kaže da je rješenje tog pitanja jako daleko, ali da "svaki prijedlog kojeg Turska oko tog pitanja predstavlja Unija odbacuje, a da pri tome ne daje svoj protuprijedlog".
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm