Učitelji i učenici u španjolskoj krizi

Alvaro Laje ima trinaest godina. Sa svojim razrednim kolegama čeka pred jednom madridskom školskom zgradom. Prvi je dan škole i oni razgovaraju o tomu kako su proveli ljetne praznike. Grad je upravo započeo s gradnjom garaže na mjestu na kojem su se oni prije igrali, pa će sad odmore morati provoditi u zgradi.

"Bio je to teren na kojem smo igrali nogomet i košarku", kaže Alvaro. "Oni su ga ukinuli zato da bi škola zaradila nešto novaca, grade garažu".

Osim što će naplaćivati parkiranje, škola štedi novac i tako što od učitelja zahtijeva da rade dulje, za manje novaca. Zbog rezanja budžeta, nastavnici moraju čak predavati predmete za koje nisu stručni, priča 15-godišnji Gonzalo Vila. "Nastavnik francuskog sad drži satove iz engleskog. A nastavnik iz matematike predaje i fiziku, dok nastavnik tehničkog drži satove matematike", priča Vila. "Tako je to sad".

Naplaćivanje umjesto subvencija

Ovo je prvi početak nove školske godine otkako je Vlada uvela najveće mjere štednje u javnom obrazovanju u povijesti demokratske Španjolske. Do 2015. godine proračunski novac namijenjen obrazovanju mora biti smanjen za 20 posto. Unatoč sve većem broju učenika, zbog otpuštanja, dijelom prouzročenog i zatvaranjem škola, došlo je do prvog pada broja nastavnika u zadnjih 14 godina.

Poput ostalih roditelja i Conchi Redondo brine zbog toga kako će se ovi rezovi u obrazovanju odraziti na njegov kućni budžet. "Imam tri kćeri koje idu u školu a ove godine nema više popusta za školske obroke, knjige ili bilo što drugo", žali se Redondo.

Redondo je do sad dobivao popust za školske obroke i knjige, ali od ove su godine te povlastice ukinute. "Za jednog đaka u školi moje kćeri, školski obrok mjesečno stoji 125 eura! A za knjige sam za njih tri potrošio 600 eura", kaže on.

Čak i kad bi jelo nosile od kuće, njegove kćeri bi morale platiti naknadu zato što svoje donesene obroke jedu u školskoj kantini sa svojim razrednim kolegama.

Najviše su pogođeni nezaposleni roditelji

Kad učitelji prave svoje nastavne planove ili zamišljaju projekte s učenicima, oni sad moraju u obzir uzimati i činjenicu da su mnogi roditelji njihovih učenika nezaposleni. "Jedino što možemo je pokušati smanjiti troškove što je više moguće", objašnjava nastavnik u osnovnoj školi Pablo Aznar. "Ako idemo na izlet, tražimo najjeftinije rješenje - na takve stvari potrošimo puno vremena".

Nezaposlenost je u proljeće u Španjolskoj dostigla gotovo 25 posto, što je najviša stopa u eurozoni. Vlada premijera Mariana Rajoya započela je provoditi niz mjera štednje, što uključuje i 10 bilijuna eura za obrazovanje i zdravstvo, sve s ciljem kako bi se izbjeglo potpuno zaduživanje i obvezivanje u okviru europskog paketa pomoći.

Da bi iz eurozone dobila 100 bilijuna eura za rekapitalizaciju svojih banaka, španjolska se vlada prije ljeta već obvezala da će do 2014. smanjiti svoj deficit za 65 bilijuna eura. Slijedeći savjete svojih zajmodavaca, povisila je porez na dodanu vrijednost  (PDV) s 18 na 21 posto, te je uvela rezove u brojnim drugim sektorima, kako bi dostigla ciljeve koje od nje očekuje EU. 

Pablo Aznar morao je roditeljima svojih učenika sam priopćiti novosti o novim cijenama školskih obroka i knjiga. Kaže, bilo je teško. "Kao da sam imao knedlu u grlu. To je tragedija. Jer svjesni ste drama koje se odvijaju u tim obiteljima. Poželio sam da imam strašno puno novaca", kaže Aznar.

Socijalna država "je uništena"

Ovakvo rezanje proračuna već je izazvalo nastavnike da održe štrajk u Madridu. Ljutnja je razumljiva, kaže gospodarski stručnjak Gonzalo Garland s Madridske visoke ekonomske škole. "Vjerojatno ima u zemlji i neučinkovitosti, ali ovi su rezovi strašno bolni", kaže Garland. On ističe kako vlada ne može izbjeći neke mjere, kao što je primjerice povećanje PDV-a. "Ali kad pravite rezove u obrazovanju, u zdravstvu - tu se radi o vašoj djeci", kaže on.

"To je socijalna država koju uništavaju. A to izaziva veliki otpor".