U Hrvatskoj rastu nezaposlenost i cijene

Loši uvjeti poslovanja, zapošljavanje preko veza, pljačka imovine u privatizaciji i pretvorbi, sustavno uništavanje poduzeća da bi ih se kupilo za sitni novac, nedostatak nadzora mjerodavnih državnih ustanova – sva je ta višegodišnja praksa odvela hrvatsko gospodarstvo u recesiju. Rezultat je ogromna nelikvidnost, rad bez plaće, rekordna nezaposlenost,...itd.

U ovoj godini u Hrvatskoj će biti uvedeni radni sudovi koji bi bili specijalizirani za brže rješavanje radno-pravnih sporova, jedna je od glavnih poruka sastanka premijerke Jadranke Kosor s čelnicima pet sindikalnih središnjica održanog u srijedu u Banskim dvorima.

Ključ svega, po mišljenju ekonomskog analitičara Ante Babića, ipak je deficit države „koji će ove godine biti negdje između pet i sedam posto i koji je već godinama kroničan.“ Babić upozorava i da Hrvatska ima preveliku državnu administraciju i preveliku potrošnju.

HNB iznad svih

Za profesora Ivana Lovrinovića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Hrvatskoj je na djelu nenormalna situacija „da je nama monetarna politika nadređena ukupnoj ekonomskoj politici.“ Rezultat toga je zaštita parcijalnih interesa. „Banke brinu smo o sebi, Središnja banka brine samo o deviznom tečaju, a poduzeća i građani su okrenuti sebi da preživljavaju. A Vlada, koja treba povezati te sustave i otkloniti averziju prema riziku, tu nema pravih rješenja. I zato taj sustav parcijalno funkcionira. Izlazak iz recesije uz ovakve visoke kamatne stope će biti skup, težak.“, procjenjuje Lovrinović.

Dotle je na sastanku Vlade i sindikata dogovoreno da se održi sjednica povjerenstva za nezaposlenost, kako bi se analiziralo trenutačno stanje i napravio plan mogućeg smanjenja preko 330 tisuća nezaposlenih.

Radni sudovi

Koordinator sindikalnih središnjica Vilim Ribić izvijestio je da se razgovaralo i o bankarskom sustavu, porezu na banke i kamate, o mađarskom iskustvu u toj problematici, te „mogućoj dekoncentraciji vlasništva banaka“, budući da dvije najveće banke drže 42 posto bankarskih potencijala.

Ribić je kritizirao sustav potpora malom i srednjem poduzetništvu, koje su bespovratne, što je ocijenio pretakanjem javnih sredstava u privatne džepove, a najavio je i da će sindikati uskoro dovršiti svoj program gospodarskog oporavka. „U njemu imamo nekoliko društvenih zahtjeva i prijedloga te desetak gospodarskih. To ćemo ponuditi i Vladi i svima ostalima, da vidimo kakav će biti odaziv.“, kazao je Ribić.

Vlada je pristala na osnivanje radnih sudova jer to proizlazi iz sporazuma potpisanog 23. studenoga 2010., kad je dogovoreno da se umjesto referenduma o izmjenama Zakon o radu održi referendum o promjeni zakonskih odredaba o referendumu, paralelno s referendumom o ulasku Hrvatske u EU. Tim se sporazumom Vlada, uz ostalo, obvezala da će u roku godinu dana organizirati specijalizirane radne sudove.

Veći prihodi

Ekonomski analitičari naglasili su, inače, da su ukupni prihodi državne kase narasli za 1,8 posto, što sugerira da je država od poreza, doprinosa, trošarina te ostalih prihoda u siječnju prikupila oko osam milijardi kuna, točnije oko 142 milijuna kuna više nego u siječnju 2010. Istodobno su ukupni rashodi pali za 0,4 posto u odnosu na siječanj 2010., tj. potrošeno je 380 milijuna kuna manje.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić očekuje da će tijekom cijele godine pritisak na povećanje državnih rashoda ipak rasti, osobito zbog državnih jamstava i nužnosti refinanciranja dugova.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Z. Arbutina