U Njemačkoj nema Putinove „pete kolone“

U Njemačkoj zapravo živi golem broj osoba koje potječu s ruskoga govornog područja ili čiji je čak materinski jezik ruski. Po studiji medijske službe za integraciju iz godine 2020., u Njemačkoj živi nekih 3,5 milijuna građana ruskog jezičnog područja, ali točan broj je veoma teško utvrditi.

Najprije, onima kojima je obiteljski jezik ruski, to nipošto ne znači i da se oni smatraju podrijetlom Rusima: to je jezik mnogih došljaka i iz brojnih država nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, ne na kraju i samih Ukrajinaca. U ovu skupinu pripadaju i oni koji su sami došli, ali i njihovi potomci koji su već rođeni u Njemačkoj, tako da i po ovoj studiji se tek 61% tih građana smatra kako im je ruski materinski jezik.

Agencija za istraživanje javnog mnijenja dimap je po nalogu Deutsche Wellea željela saznati, što upravo ta skupina građana Njemačke misli o ratu u Ukrajini i čak oko 40% upitanih jasno odgovara kako je Rusija kriva za rat u Ukrajini. A koliko god da je možda još ostalo naklonosti za njihovu bivšu domovinu, toliko brzo nestaje baš svaka naklonost prema ruskom predsjedniku Putinu: dvije trećine upitanih priznaje kako se pogoršalo njihovo mišljenje o ovom vladaru Kremlja od kako je počeo rat tako da ovog travnja njih 65% imaju „prije negativan“ stav, među njima je čak dvostruko više onih  koji imaju „izrazito negativan“ stav o Putinu.

Tko zna, misli drugačije

Edwin Warkentin je pročelnik odjela za ruske Nijemce u muzeju kulturne povijesti te nacionalne skupine u Detmoldu. I on osobno je „ruski Nijemac“ koji se u 1990-tima „vratio“ u Njemačku, doduše u njegovom slučaju iz Kazahstana. On objašnjava i kako je tu od odlučujuće važnosti i pristup informacijama – konačno, u Rusiji je zabranjeno tu uopće govoriti o ratu, a kamo li da su Rusi počinili nekakva zlodjela. „Ljudi koji i žive u Njemačkoj imaju pristup izvorima koji pokazuju zločine i tako ih i nazivaju. To je u potpunoj suprotnosti prema onima koji žive u Rusiji i kojima se servira samo državna propaganda i dozvoljene informacije.“

Ipak, nije teško razumjeti kako je čak 80% upitanih ove skupine „zabrinuto“ ili čak „vrlo zabrinuto“ zbog rata u Ukrajini. Ne samo da mnogi imaju rodbinu ili prijatelje u staroj domovini, nego čak svaki peti sudionik ispitivanja priznaje kako je netko od njih sad u vojsci – tu se ne pita, na kojoj strani bojišnice.

Zanimljivo je kako su osobito potreseni nešto stariji upitani, dakle oni stariji od 40 godina. „Mislim da se tu radi o općoj specifičnosti među naraštajima“, smatra Warkentin. Mlađi naraštaji si uopće ne mogu zamisliti, što znači rat, dok su stariji već stvorili svoju obitelj i karijeru tako da se više brinu što će biti sutra.

Mladi osjećaju hladniji odnos

Ali u ovom slučaju su tu važne i spone prema „staroj domovini“: mnoge te starije osobe su još živjele u nekadašnjem SSSR-u. „Tu se još njeguju prijateljstva ili imaju čak rodbinu koja je ostala u Rusiji, Ukrajini ili Kazahstanu. Već i zbog toga su više pogođeni ovim ratom od mlađih naraštaja koji su socijalizirani u Njemačkoj, tu su odrasli i možda su čak tu i rođeni. Utoliko su i veće emocije oko ovog rata, a veća je i zabrinutost.“

Ono što najprije mlađi osjećaju su negativne posljedice njihovog odnosa sa samim Nijemcima. Gotovo polovica upitanih (45%) misli da su odnosi postali lošiji, a među onima koji su mlađi od 39 godina to primjećuje čak 56%. Među onima koji su stariji od 60 godina nekakvo pogoršanje primjećuje tek 31% upitanih.

Opet, zbog spona s Rusijom ne čudi kako se 44% upitanih založilo opet bliže surađivati s Rusijom – ali Warkentin upozorava kako tome zapravo teži podjednaki broj i samih Nijemaca: „Mislim da mnogi u načelu žele intenzivnije ili povratak normalnim odnosima s Rusijom, ali pod drugačijim pretpostavkama, vjerojatno s drugom vladom u Moskvi i drugim političkim sustavom.“ 

Donedavno – nezamislivo!

Još je zanimljivije što i među tom skupinom građana njih gotovo trećina zagovara snažniju potporu – Ukrajini! „Takav rezultat si prije 24. veljače 2022. nisam mogao niti zamisliti“, priznaje Warkentin. Previše se rijetko i u njemačkim medijima izvještava o Rusima koji ovdje pomažu Ukrajincima i o pomoći i solidarnosti koje izražavaju za tu zemlju.

Nije velika razlika od „pravih“ Nijemaca niti u spremnosti otprilike polovice upitanih izaći na ulice i zahtijevati trenutni kraj rata, ali baš kao i njihove sugrađane u Njemačkoj najviše muči što mira ne može biti baš pod svaku cijenu. S druge strane, njih 17% je spremno i na ulici izraziti svoju podršku Ukrajini, samo njih 9% bi javno iskazalo podršku i Rusiji – i jedva 4% upitanih bi i na ulicama gradova Njemačke bilo spremno izraziti svoju podršku Putinu.

Kad će biti kraj rata? Dobra polovica upitanih je pesimistična i ne vjeruje da će on doći skoro. Tko će biti pobjednik? Tu 11% upitanih misli kako će Moskva ipak nametnuti svoju volju, 9% vjeruje u pobjedu Ukrajine. Ipak, dvadesetak posto vjeruje kako će tu morati doći nekakvo diplomatsko rješenje.

Nema tu velike razlike

Za Warkentina je najvažniji zaključak ovog istraživanja kako se i kod osoba porijeklom iz ruskog govornog područja radi o veoma heterogenoj skupini, ali gdje je tek sićušna manjina i u svojim glavama „ostala kod Putina“. Golema većina misli i osjeća gotovo potpuno jednako kao i drugi građani Njemačke i prihvaća iste zapadne i europske vrijednosti. „To je osobito važno da se ne stvori dojam kako tu postoji nekakva dijaspora koja ima možda nekakvo drugačije mišljenje o ovom ratu i koja možda ne zna kojoj strani treba biti lojalna.“

A to je važno i za harmoniju čitavog društva ove zemlje: „Utoliko mislim da ovi rezultati mogu pomoći smanjivanju napetosti i većem skladu u suživotu u migracijskom društvu kao što je ovo u Njemačkoj“, misli Warkentin.   

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu