U Njemačku po diplomu

Zbog želje za znanjem, ali i avanturom, širenjem horizonta, boljim životom ili nečim četvrtim, hrvatski studenti sve češće odlaze na studij izvan domovine. Koliko često nije moguće reći, jer ne postoje sustavni podaci o onima koji studiraju s druge strane granice niti u jednoj hrvatskoj instituciji. Ipak, u usporedbi sa zemljama Europske unije, mobilnost hrvatskih studenata još uvijek je vrlo mršava, a koliko opet je teško reći jer, ponavljamo, podaci ne postoje. Riječ je tek o dojmu onih koji posreduju između studenta, stranih sveučilišta i institucija koje nesebično dijele stipendije za studij izvan Hrvatske. Nina Vranešević, voditeljica projekta i obrazovna savjetnica u nevladinoj i neprofitnoj udruzi Institut za razvoj obrazovanja (IRO), primjećuje veći interes za odlazak na studij izvan granica Hrvatske pa tako i za Njemačku. Nažalost ni ondje nismo došli do podatka o broju studenata koji studiraju izvan Hrvatske osim onog koji kaže da se godišnje u SAD-u školuje oko 600 hrvatskih studenata. No, vratimo se Njemačkoj.

Kako početi?

Studirali biste u Njemačkoj? Pitate se kako? Za početak treba reći da niste usamljeni. Osim hrvatskih studenata, želja za znanjem ondje je odnijela i više od 200.000 mladih ljudi iz svih krajeva svijeta. Iako studirati u Njemačkoj nije poželjno u istoj mjeri kao školovati se u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Državama, Njemačka je, kako doznajemo, nakon studija na engleskom govornom području najčešće odredište hrvatskih studenata.

U Njemačkoj je moguće studirati odmah nakon srednje škole, nakon upisa na neki od hrvatskih fakulteta ili s hrvatskom diplomom krenuti na neki od diplomskih studija. U prvom i drugom slučaju u većini slučajeva potrebno je vrlo dobro poznavati njemački jezik, ali ne samo znati već to i dokazati prethodno položivši ispit poznavanja njemačkog jezika. Za one kojima je njemački jezik stran pojam, srećom postoje i poslijediplomski studiji na engleskom jeziku.

Cijena studija – prava sitnica

U Njemačkoj studirati možete o vlastitom trošku ili, što je ujedno i najčešći slučaj, na račun njemačkih poreznih obveznika za što je potrebno dobiti stipendiju. Dostupne stipendije možete pronaći na internetskim stranicama udruge IRO (www.stipendije.info). Osim natječaja koji su u tijeku, moguće je pronaći i one koji su završili, ali se ponavljaju svake godine. Prema tome, ako ste propustili natječaj za tekuću godinu, velika je mogućnost da će se isti ponoviti i sljedeće godine. Treba reći da za razliku od, primjerice, američkih ili engleskih sveučilišta, cijena studija na njemačkim sveučilištima jest simbolična – 500-tinjak eura po semestru. Cijenu studija plaća student, sveučilište ili stipendija.

Recimo ovako – pronašli ste studij koji udovoljava vašim potrebama, ocjene su vam vrlo dobre ili odlične, ladica puna preporuka, a motivacija vam izlazi na uši. Međutim, novčanik je prazan. Treba platiti studij, od nečega i živjeti. Za dobiti stipendiju prvi korak čini prijava na jedan od otvorenih natječaja. Prijava, u pravilu, mora sadržavati obrazac za prijavu, ovjerene i na njemački jezik službeno prevedene kopije obrazovnih dokumenata, motivacijski esej i pisma preporuke. Naravno, zahtjevi mogu biti različiti od sveučilišta do sveučilišta. Pojedina sveučilišta već imaju program stipendija, što je pak rjeđi slučaj. Najčešće se studenti prijavljuju i za studij i za stipendiju, a prva adresa glasi agencije DAAD (Njemačka služba za razmjenu studenata i znanstvenika). Za dobivanje DAAD stipendija, u pravilu, se traži poznavanje njemačkog jezika jer osim studija, svrha DAAD-a jest i promocija njemačkog jezika i kulture.

Ocjene su bitne, ali ne i presudne

Prijave za studije i stipendije traju od početka studenog do kraja veljače. Međutim, rok za prijavu valja provjeriti kod svakog pojedinog sveučilišta ili studija. Konkurencija je najveća za najprestižnije programe na cijenjenim sveučilištima te za one stipendije koje pokrivaju cjelokupni iznos studentskog života, kako u učionici tako i izvan nje. Za dobivanje stipendija, pa tako i onih za Njemačku, važna je akademska izvrsnost, drugim riječima ocjene. Cijeni se i samouvjerenost kandidata, aktivnosti izvan studentskog života kao na primjer angažman u civilnom i neprofitnom sektoru, volontiranje i slično. Vrlo je važna i jasna vizija onog što kandidat želi i očekuje od studija za koji se natječe. Prema tome, ocjene su bitne, ali ne i presudne.

Prema riječima Nine Vranešević hrvatski studenti se najčešće prijavljuju na stipendije iz područja humanističkih i društvenih znanosti te poslovnog upravljanja, ali ima i onih zainteresiranih za prirodno znanstvena i tehnička područja. Treba reći da je u odnosu na ostale europske države, Njemačka specifična i privlačna hrvatskim studentima jer su se tijekom obrazovanja nerijetko susreli s njemačkim jezikom, dok stoljetna tradicija visokog obrazovanja u Njemačkoj jamči da se nećete vratiti šuplje glave.

Bologna i europska mobilnost

Prema hrvatskom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2007. godine stari četverogodišnji programi izjednačeni su s magisterijem struke kako ga je „Bologna“ definirala. Prema tome, studenti s 4-godišnjom diplomom mogu birati žele li upisati doktorat ili bi radije znanje izbrusili na magisteriju. Što se tiče studenta s „Bolognom“, oni sa završenih pet godina studija upisuju doktorat, oni s 3 godine magisterij. Još jednom ponavljamo kako se prije prijave na pojedina njemačka sveučilišta toplo preporuča provjeriti na internetskom stranicama sveučilišta koji su točno uvjeti za upis i rokovi za prijave jer svako sveučilište ima i svoja pravila.

Autor: Goran Prokopec

Odg.ur.: A. Šubić