U čemu je tajna Dürerovih "Ruku u molitvi"?
5. prosinca 2008Germanski nacionalni muzej startao je masovnu akciju: ljudi koji posjeduju reprodukciju Dürerovih "Ruku u molitvi" pozvani su da se jave i slikaju zajedno sa svojim primjerkom. Pokrenuta je i anketa u cijeloj Njemačkoj u kojoj je ljudima postavljeno pitanje: zašto imaju "Ruke u molitvi"? Iz toga je nastala izložba koja se trenutno može vidjeti u Nürnbergu i koja pokušava naći ključ uspjeha djela poznatog njemačkog umjetnika.
"Ruke u molitvi" su zapravo bile jedna od 18 studija za oltar i Albrecht Dürer sigurno nije ni slutio da bi se njegovi "radni crteži" 500 godina kasnije mogle prodavati u desecima tisuća primjeraka. "Riječ je zapravo o studiji kojoj sam Dürer zapravo nikada nije dao ime. Ono što mi pokušavamo je shvatiti fenomen ove molitvene geste koja je ljude očito dirnula", objašnjava nürnberška referentica za kulturu Julia Lehner i dodaje kako nije slučajno da je u 50-etim godinama nakon rata taj motiv bio vrlo moderan. "To ima veze s određenim senzibiliziranjem, s duhovnošću, sa zahvalnošću za završetak nečega", kaže ona.
Dürerove "Ruke" i na držaču za wc-papir
Julia Lehner je inicirala anketu koja je pokazala da većina ljudi koja posjeduje "Ruke u molitvi" s njima povezuje neko osobno iskustvo, sjećanje, te da su ih u puno slučajeva naslijedili. Na masovnu akciju Germanskog nacionalnog muzeja odazvalo se 180 ljudi koji su pokazali primjerke koji imaju, u raznoraznim verzijama - među njima su bili rukom oslikano nojevo jaje, držač za wc-papir i kopča na remenu. Aktualna izložba nosi naslov "1000 puta kopirane. 500 godina Dürerovih Ruku u molitvi".
"Taj motiv je postao ikona"
Jedna izložbena prostorija puna je fotografija ljudi s njihovim primjercima Dürerovog djela. U hodniku vise molitvene ploče, drvorezi i crteži, u sljedećoj prostoriji je jedna video-instalacija i pored toga Dürerov motiv u djelima suvremene umjetnosti. Zamjenik direktora Germanskog nacionalnog muzeja Daniel Hess objašnjava ovako fenomen fascinacije Dürerovim rukama: "Taj motiv je postao ikona ili icons, kako mi to kažemo u kompjuterskom jeziku. One kažu sve a da ne moramo puno opisivati i drugi poruku odmah razumiju. A Dürer je osim toga bio jedan od najboljih grafičara koje smo mi na njemačkom govornom području ikada imali. Stoga je sve to objašnjivo."