Udvostručen europski krizni fond

Krizni fond za članice eurozone u velikim poteškoćama gotovo će se udvostručiti. Trajni fond koji je planiran od 2013.godine trebao bi raspolagati sa 500 milijarda eura, izjavio je predsjednik eurozone Jean-Claude Juncker.

Tih pola bilijuna eura treba dodati priloge Međunarodnog monetarnog fonda i dobrovoljne priloge nečlanica eurozone, ali njihovi iznosi još nisu određeni.

Novi krizni mehanizam stupa na snagu od 2013.godine, zbog čega će biti potrebno promijeniti europski sporazum. Sadašnji fond za spašavanje raspolagao je s ukupno 440 milijarda eura, ali zbog visokih sigurnosnih garancija za pružanje pomoći financijski poljuljanjim zemljama, stajalo je na raspolaganju najviše 250 milijarda eura.

500 milijardi eura

Na pitanje, što se konkretno misli, kada se govori o 500 milijardi eura, Juncker je rekao : "Efikasan kapacitet posudbe". Da se radi o "razumnom iznosu", govori i francuska ministrica Christine Lagarde. Juncker je dodao, da se, pored sadašnjeg kriznog fonda koji pomaže Irskoj, na raspolaganju nalazi još nekoliko opcija. "Za sada nisu donešene odluke". Između ostalog govori se da bi luksemburški fond mogao pomoći kriznim zemljama, primjerice Grčkoj, da otkupe svoje državne obveznice – i time smanje dugove.

Šefovi država i vlada članica Europske unije donijet će 24. i 25.ožujka na summitu konačnu odluku o ukupnom paketu osiguranja eura. Odlučuje se i o gospodarskoj vladi za članice eurozone, a radi se o njemačko-francuskom prijedlogu, koji je među partnerima sporan. Usvajanjem "pakta za konkuretnost" nacionalna gospodarstva zemalja eurozone tiješnje bi bila povezana i tako spriječila buduće dužničke krize.

Finski ministar financija Jyrki Katainen je izjavio kako nije siguran da li je njemačko-francuski prijedlog najbolji put. Ukupan paket za spašavanje eura na kojem Europska unija trenutno radi, služi jačanju konkuretnosti. "Premda svi želimo poboljšati konkuretnost, pomalo sam iznenađen zbog toliko različitih prijedloga za nove pakete mjera", rekao je finski ministar.

Ministri financija odlučuju o zamrzavanju Mubarakovih računa

Nakon promjene vlasti u Egiptu ministri će razgovarati tijekom utorka (15.2.) o financijskim aspektima tih promjena. Tako je nekoliko članica Unije zatražilo da se blokiraju računi dužnosnika bivšeg režima predsjednika Hosnija Mubaraka. On je dugo vremena bio veliki partner Europske unije, a samo prije dvije i pol godine EU ga je podigla na razinu prvilegiranog partnera Unije za Mediteran, gdje je Egipat supredsjedao s Francuskom.

Imovina obitelji Mubarak se procijenjuje na desetke milijardi eura i nalazi se uložena u bankama u Švicarskoj i Velikoj Britaniji te u nekretninama u Londonu, New Yorku i Los Angelesu. Uobičajeno je da o pitanjima blokiranja Mubarakovih računa i njegovih bliskih suradnika odlučuju ministri vanjskih poslova Unije, ali u iznimnim slučajevima to može učiniti i neko drugo Vijeće ministara.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Z. Arbutina