Ukrajina - obnova usred rata

U međuvremenu, njegovi radnici u tvornici građevinskog materijala u malom gradu Fastivu, jugozapadno od prijestolnice Kijeva, ponovo mogu raditi preko dana, kaže Michael Kraus. Ovaj menadžer njemačke kompanije za proizvodnju građevinskog materijala Fixit je, zbog ruskih napada na energetsku infrastrukturu, koji traju od prošle jeseni, morao povremeno organizirati ​​proizvodnju žbuke i izolacijskih materijala u noćnoj smjeni. „Kako je opskrba električnom energijom bila prilično smanjena, postigli smo dogovor s dobavljačem energije i gradskom upravom da nećemo trošiti struju preko dana i da nećemo proizvoditi."

60 zaposlenica i zaposlenika u proizvodnji tako je radilo u smjenama od 22 do 6 sati. „Kako se zima bližila kraju, opskrba energijom se stabilizirala do te mjere da sada s početkom građevinske sezone možemo proizvoditi bar u dvije smjene. Nadamo se da, ako se ukaže potreba, možemo prijeći i na 24-satni rad, odnosno na tri smjene", kaže menadžer njemačke firme u intervjuu za DW.

Predstavljena njemačka platforma za obnovu Ukrajine

Michael Kraus ukazuje na važnost obnove Ukrajine. To želi i njemačka ministrica za razvoj Svenja Schulze. Zajedno s ukrajinskim veleposlanikom u Berlinu Oleksijem Makejevim, Schulze je krajem ožujka službeno otvorila internetsku stranicu "Platforma obnove Ukrajine" (www.ukraine-wiederaufbauen.de).

Preko ove internetske stranice bi se trebale povezati humanitarne organizacije, kompanije i gradovi u Njemačkoj koji žele pomoći u obnovi. Jer dok Rusija raketama i dronovima nastavlja s napadima na Ukrajinu, dok se vode žestoke borbe oko grada Bahmuta na istoku zemlje, te čeka na početak ukrajinske protuofenzive uz pomoć zapadnog oružja, daleko od linija fronta se obnavlja ono što je već uništeno.

"To vidim kao dokaz sposobnosti prilagođavana tržišnog gospodarstva. Police supermarketa su pune", kaže Reiner Perau iz Njemačko-ukrajinske privredne komore. "Postoji toliko normalnosti u ovom izvanrednom ratnom stanju, koje naravno različitim intenzitetom utječe na život", rekao je Perau za DW. "Ali kada je riječ o područjima koja su malo pogođena ratom, taj efekt je jednak nuli. Proizvodi u supermarkete stižu sasvim normalno. Radna snaga je tu i kompanije rade, usprkos činjenici što je veliki broj građana pobjegao iz zemlje."

Kada je nestalo struje zbog ruskih raketnih napada na trafostanice i elektrane, cijene agregata za proizvodnju struje su eksplodirale. One su u manjim gradovima bile čak porasle jače nego u glavnom gradu Kijevu. No, ubrzo nakon toga, povećane su i isporuke tih uređaja iz Poljske. "U siječnju smo primijetili da su se povećale zalihe agregata i da cijene padaju", kaže Perau. U dijelovima zemlje u kojima se ne puca i ne padaju bombe, ukrajinska ratna ekonomija uspijeva omogućiti relativno uredan život i fleksibilno reagira na ovu tešku situaciju.

Usprkos ratu, izvoz IT-usluga raste

Pritom je ukrajinska privreda u mnogim oblastima doživjela pad za više od jedne trećine posebno u poljoprivredi, jer su važne obradive površine na jugu zemlje okupirale ruske snage. No, istodobno, ukrajinski IT- sektor bio je jedini segment privrede koji je zabilježio rast sredinom prve ratne godine.

"25 kilometara od crte bojišnice je rad IT-stručnjaka u Ukrajini i dalje težak, a dalje od toga se sve odvija uobičajeno", kaže u izjavi za DW Kostantin Vasjuk, predsjednik ukrajinskog IT saveza (IT Ukraine Association). U vrijeme dok je Rusija bacala bombe na Ukrajinu u prvoj godini rata, softverske kompanije iz te zemlje izvozile su 5,8 posto više svojih usluga, uglavnom u Europsku uniju. Ukrajina je izvezla IT-usluge u vrijednosti od 6,7 milijardi eura. „Imamo internet, urede, kao i sigurne lokacije u Ukrajini gdje možemo raditi", kaže IT-stručnjak Vasjuk.

Novac iz EU-a stabilizira financijsko tržište

Očito su kalkulacije međunarodnih humanitarnih radnika u Ukrajini uspješne. To kaže ekonomski analitičar Ilja Nešodovski iz think-thanka ANTS u Kijevu, koji u svojim analizama prati put ove zemlje ka EU-u. "Enormno važnu ulogu odigrala je podrška međunarodne zajednice," rekao je Nešodovski za DW. Pored Međunarodnog monetarnog fonda, samo je Europska komisija u prosincu Ukrajini obećala 17 milijardi eura. Ukrajinskom budžetu je pružena jedinstvena pomoć. Ona je omogućila da se vladine usluge i druga plaćanja ne obustave. To se također pozitivno odrazilo i na financijsko tržište."

Za stabilnost grivne, ukrajinske valute, od velikog značaja je bio i sporazum o izvozu žitarica između Rusije i Ukrajine, ističe Nešodovski, te dodaje da je zahvaljujući njemu ostvaren veći priljev deviza u zemlju. "To je bio odlučujući faktor za stabilizaciju situacije, jer je prije toga trgovinski deficit bio vrlo velik", rekao je još Nešodovski. Pad cijena nafte i plina je, kaže, također pomogao, a veliki značaj ima i međunarodna pomoć. "Priljev deviza u zemlju je obiman, što dovodi do jačanja nacionalne valute." On ističe kako je od pomoći i to što je ukrajinsko Ministarstvo financija uspjelo isposlovati odgodu rokova plaćanja međunarodnim kreditorima za dvije godine.

Kibernetički rat kao novo poslovno polje

Robert Kirchner, konzultant za istočnu Europu iz Berlina primjećuje da IT-stručnjaci u Ukrajini s ratom čak razvijaju novo poslovno polje: „Upravo su IT-sektor, dakle upotreba dronova u oblasti obrane i kibernetički rat područja u kojima Ukrajinci mogu briljirati svojim sposobnim IT-sektorom", kaže Kirchner iz konzultantske firme Berlin Economics.

On već godinama savjetuje Ukrajinu po nalogu njemačke vlade. Vojno znanje u IT-sektoru, kako ističe, ubuduće će također biti posebno potrebno i u samoj Ukrajini: "Čak i nakon okončanja sadašnjeg neprijateljstva, sigurnosna situacija će to nalagati. To je možda usporedivo s Izraelom, ali ne u odnosu na njegove arapske susjede, nego u slučaju Ukrajine na Rusiju." Međutim, za Kirchnera je važna činjenica da je njemačka vlada sada uspostavila platformu za obnovu Ukrajine: "Međutim to nas ne smije odvratiti od onoga što je trenutno još važnije, a to je da kratkoročno podržimo Ukrajinu kako bi pobijedila u ovom ratu."

Menadžer firme za proizvodnju građevinskog materijala, Michael Kraus, ide još korak dalje: njegova kompanija Fixit usred rata u Ukrajini gradi drugu tvornicu u Lavovu na zapadu zemlje. Pet milijuna eura je u ovaj projekt investirano i prije ruske invazije. Njegovo poduzeće je sada dobilo investicijska jamstva od njemačke vlade i nastavlja s izgradnjom i ulaže dodatnih sedam milijuna eura. Krajem godine i u tom postrojenju će se proizvoditi građevinski materijal – za obnovu ratom razorene Ukrajine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu