Ukrajina pred ekonomskom propašću

„Bi li možda trebao prestati jesti?“ Kijevski umirovljenik Valerij govori kroz prisiljeni osmjeh. No u njegovom glasu se ipak osjeti gorčina. Njegova mirovina iznosi oko 30 eura. Međutim, zbog inflacije, on si tim novcem može priuštiti sve manje. Do sada je vlada u Kijevu računala na godišnju inflaciju od oko 13 posto, ali je sada međutim korigirala prognoze i očekuje duplo veću. „Aktualni budžet koji je donesen u prosincu prošle godine, bio je baziran na određenim dobicima koji su se pokazali kao zastarjeli“, kaže za Deutsche Welle Robert Kirchner iz njemačke grupe savjetnika pri Ukrajinskoj vladi. Pored rastuće inflacije, u Kijevu su postali pesimističniji i kada je riječ o procjeni smanjenja bruto nacionalnog dohotka. Zbog toga Ukrajinski parlament želi 3. ožujka usvojiti promjene proračuna.

Lavovski dio, za ukrajinske prilike ionako skromne mirovine, Valerij izdvaja za struju, vodu i grijanje. Za ostale izdatke gotovo da mu ne ostaje novca. „Ne znam što ću nakon povećanja cijena“, kaže umirovljenik.

Poskupljenje plina za 280 posto

Kao i milijuni drugih Ukrajinaca, Valerij sa zabrinutošću prati vijesti o predstojećim poskupljenjima. Struja će od 1. ožujka biti skuplja za 40 posto, a troškovi grijanja bi uskoro trebali porasti za 60 posto. Posebno će drastično biti povećanje cijene plina. Predsjednica Ukrajinske nacionalne banke, Valerija Hontareva, najavila je da će taj energent biti skuplji za 280 posto.

Razlog za to su pregovori o novim kreditima s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), objasnila je Hontareva. Riječ je o 17,5 milijardi američkih dolara. Ukrajina želi proširiti već dogovorene kredite i produžiti rok njihove otplate s dvije na četiri godine. Veliki dio novca je toj istočnoevropskoj zemlji potreban kako bi mogla otplatiti ranije kredite. Samo Rusija do kraja godine želi povrat tri milijarde američkih dolara. MMF je pokazao spremnost Kijevu izići u susret. Kao ustupak, Ukrajina bi morala da, između ostalog, povećati i cijene za domaćinstva. Očekuje se da će MMF odluku donijeti početkom ožujka.

Nacionalna valuta grivnja u silaznoj putanji

Ukrajina je na rubu bankrota još od kraja 2013. Još tada je vlada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča priznala da su državne blagajne prazne. Nakon promjene vlasti u Kijevu i početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine, stanje se dramatično pogoršalo. „Zbog rata u Ukrajinu investitori ne dolaze“, kaže ekonomist Kirchner. Također i nacionalna valuta grivnja velikom brzinom gubi na vrijednosti. Vlada u Kijevu je krajem prosinca planirala da godišnji prosjek odnosa nacionalne valute prema dolaru bude 17:1. Dva mjeseca kasnije ta prognoza je korigirana na 21:1, a i taj kurs je u međuvremenu prošlost. Sada je za jedan dolar potrebno izdvojiti više od 30 grivnji.

Svi slojevi stanovništva štede

I dok na jednoj strani cijene rastu, vlada na drugoj strani želi smanjiti socijalne izdatke. Najniže mirovine bi, recimo, trebale biti povećane tek u prosincu 2015. godine. „Nakon glasanja u parlamentu o novom budžetu, Ukrajinci će još više morati da stegnuti remen“, kaže kijevski ekonomist Andrij Novak. „Velik dio stanovništva će živjeti ispod granice siromaštva.“

Nisu zabrinuti samo umirovljenici i građani s nižim primanjima. Pogođena je i srednja klasa, recimo porodica Savčuk. Bračni par Ihor i Marija, oboje u kasnim tridesetim godinama, žive u obiteljskoj kući u okolini glavnog grada. Ihor je privatni poduzetnik, a Marija domaćica. „Razmišljamo o tome da instaliramo kotao kako bi smanjili troškove plina. Međutim i on sam je vrlo skup“, kaže Ihor. „Ili ćemo smanjiti troškove plina na minimum.“

Rat kao nepredvidljivi rizik

Promatrači u Kijevu pitaju se kako bi se sve lošije gospodarsko stanje moglo odraziti na raspoloženje u zemlji. Trećina stanovnika spremna je izdržati još godinu dana – pod uvjetom da reforme budu provedene, pokazuje anketa kijevskog trusta mozgova „Centar Razumkov“. Ipak, gotovo isti broj Ukrajinaca, 29 posto, ne želi prihvatiti dodatne udarce. Oni naime smatraju da je njihovo stanje već sad neizdrživo.

Ekonomisti pri tom upozoravaju da rat sa sobom donosi nepredvidljive rizike. „Ako se sukob produži, Vlada će morati ponovo obračunavati svoje vojne izdatke, ali i isplate stranim vjerovnicima“, kaže Andrij Novak. I Robert Kirchner razmišlja slično: „Ako rat prestane, bit će dovoljno novca.“ Ali se ne može reći kada bi se to moglo dogoditi. Za sada nema indicija za to da bi mir na istoku Ukrajine mogao potrajati. Brojni promatrači računaju da bi se borbe između proruskih separatista i ukrajinske vojske mogle obnoviti dolaskom proljeća.