Bezvizni režim s puno upitnika

Europska komisija bi da se uskoro ukinu vize za građane Gruzije i Ukrajine. Zemlje Europske unije o tome tek trebaju odlučiti. A kod njima se rađa otpor. Još i prije pozitivnog signala iz Bruxellesa prošlog petka, ministar unutarnjih poslova bavarske Joachim Herrmann oštro je kritizirao tu odluku. "Umjesto da ponavlja greške počinjene ukidanjem viza za zemlje Zapadnog Balkana, Europa bi se konačno trebala ozbiljno pozabaviti sigurnošću europskih granica", rekao je on za list Passauer Neue Presse.

Moldavija kao primjer

U Gruziji i Ukrajini, signal Europske komisije je shvaćen kao priznanje za reformske napore tih zemalja. Slično je bilo kada je 2014. kao prva zemlja partnerskog saveza EU-a i istočne Europe Moldavija oslobođena vizne obveze. Ni ta odluka nije prošla bez kritike, ali je u njezinoj pozadini bilo nešto sasvim drugo: političari u Kišinjevu su bili uvjereni da je taj proces ubrzala kriza u Ukrajini.

Osim toga, već ranije je 300.000 Moldavaca, zbog povijesnih veza s Rumunjskom, dobilo rumunjsko državljanstvo i tako došlo u posjed putovnice jedne članice EU-a s kojom mogu putovati i raditi na području Unije.

Za druge građane Moldavije – pa i one u separatističkoj regiji Pridnjestrovlja – ukidanje viza je bio dobrodošao instrument za direktno upoznavanje Europe. A i razlog više zbog kojega je Bruxelles, i pored svih dvojbi, ublažio putne odredbe: Moldaviju je trebalo približiti Europskoj uniji. Za građane te zemlje to je značilo kraj procedura u konzulatima članica EU-u u njihovoj zemlji koje su doživljavali ponižavajućima. U redovima se čekalo satima, pa i danima, da bi se dobila viza, a i kupovale su se na crnom tržištu – i to po vrlo visokim cijenama.

Nema "velike slobode"

No, i za putovanje bez viza u većinu zemalja EU-a i Šengenskog prostora postoje određena pravila. Tako Moldavci moraju imati biometrijsku putovnicu koja važi još najmanje tri mjeseca po završetku putovanja. Oko 800.000 moldavskih državljana ima biometrijsku putovnicu; dva milijuna još uvijek ima stare putovnice. Biometrijska putovnica, naime, stoji između 25 i 40 posto prosječne moldavske mjesečne plaće od oko 200 eura.

Osim toga, Moldavci se ne smiju u zemljama EU-a zadržavati duže od 90 dana u šest mjeseci. Za neke zemlje moraju ipak vaditi vize (Irska, Velika Britanija). Zato se preporučuje da prije nego što krenu na put što konkretnije prouče zadane uvjete. Moguće je da se na granici, osim putovnice, od njih traži da pokažu još neke dokumente, na primjer, avionsku kartu (za dolazak i posebno za povratak), dokaze o financiranju ili poziv osobe koju posjećuju, odnosno organizatora konferencije. U većini zemalja EU-a im nije dozvoljeno da rade duže od tri mjeseca bez radne dozvole.

Prema službenim informacijama iz Kišinjeva, u prvoj godini nakon ukidanja viza je oko 500.000 građana Moldavije - njih 75.000 iz Pridnjestrovlja – iskoristilo mogućnost slobodnog putovanja. Ministrica vanjskih poslova Natalia Gherman je izjavila da je "rizik od migracije građana Moldavije u EU" ostao konstantno mali.

Nema političkih posljedica

Nada da će bezvizni režim učvrstiti "proeuropsku" perspektivu Moldavije ostala je, međutim, samo nada, kako u Bruxellesu tako i u Kišinjevu. Reformski proces stagnira, država je već mjesecima u ekonomskoj i političkoj krizi čiji kraj nije na vidiku. Takozvane "proeuropske" stranke su posvađane, u svim anketama vode snage koje su naklonjene Rusiji. Država je ostala podijeljena, a mlada generacija samo traži način kako što prije napustiti zemlju.

Ne zna se kada će Ukrajinci i Gruzijci doista moći putovati u Europsku uniju bez viza. Prema Europskoj komisiji, to bi se trebalo dogoditi na ljeto 2016.