Ulazak Hrvatske u EU poticajan za BiH

Građani Bosne i Hercegovine s pravom glasa u Hrvatskoj većinom su Hrvati s dvojnim državljanstvom. Koordinatorica za provedbu referenduma u BiH Marijana Mikulić kaže da su za izlazak na referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju motivirani uglavnom mladi ljudi u BiH koji su u potrazi za zaposlenjem. „Zato pozivam sve hrvatske državljane i birače u BiH, bez obzira na starosnu dob, da se odazovu referendumu“, kaže Marijana Mikulić. Glasovanje je organizirano na četiri lokacije u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci.

Analitičari ocjenjuju da bi uključenje Hrvatske u EU moglo biti poticajno i za BiH te da će dio bosansko-hercegovačkih državljana danas sigurno iskoristiti svoje pravo. „Teško je povjerovati da bi glasanje na današnjem referendumu moglo imati većeg praktičnog učinka za bh-građane s pravom glasa, osim nekog emotivnog odnosa, jer i poslije referenduma i eventualnog ulaska RH u EU, ljudi koji žive u RH i BiH i dalje će imati svoje egzistencijalne potrebe, ali i potrebe rješavanja političkih problema“, kaže politički analitičar Pejo Gašparević.

Nova era odnosa BiH i Hrvatske

Izvjesno je da će s ulaskom Hrvatske u EU nastupiti nova era odnosa između dvije zemlje. Granica između Hrvatske i BiH postat će granica između Europske unije i Bosne i Hercegovine, a za nekoliko godina će to postati i šengenska granica. U tom smislu treba očekivati pojačani sigurnosni nadzor. „Novi odnosi imat će utjecaja i na promet roba i usluga, a za očekivati je i smanjenje stope krijumčarenja ljudi i roba. To, naravno, ne znači da će biti ugrožena privredna suradnja ili trgovinski odnosi između dvije zemlje“, kaže Gašparević.

Bosansko-hercegovački književnik i novinar Ahmed Burić kaže da bi i za BiH bio koristan ulazak u EU, ali da se većina onih koji imaju vlast deklarativno zalažu za europske integracije, dok suštinski koče takve procese. „Ulazak Hrvatske u EU za BiH bi mogao značiti dvije stvari: prvo, signal za kakvu-takvu konsolidaciju snaga i resursa koji bi i BiH približili Europi, a drugo nešto oštriju politiku duž hrvatsko-bosanske granice koja je često korištena za kršenje raznih vrsta propisa, uglavnom na štetu BiH“, kaže Burić.

EU na granicama BiH

Ulazak Hrvatske u EU za BiH i njezine građane značajan je kako na simboličkoj razini, tako i u stvarnosti. „Magistralni društveni procesi u BiH u suštini prate procese u RH, ali s nekoliko godina zakašnjenja i specifičnostima koje proistječu iz etničke kompozitnosti. Zato je ono što se u RH događa svojevrsna anticipacija kasnijih procesa u BiH“, kaže politički analitičar Ibrahim Prohić. On podsjeća da je Hrvatska na posljednjim izborima promijenila političku paradigmu, model vlasti i uspostavila temelje za drugačije odnose na relaciji vlast-građani, „bez čega ni BiH ne može iskoračiti iz postojeće krize“.

„Na simboličkom planu EU dolazi na granice BiH. Ova geografska blizina, osim simbolike, imat će i niz praktičnih posljedica po ekonomiju, realni život građana, stanje svijesti te prihvaćanje standarda EU-a. Neke od tih posljedica će značiti dodatnu teškoću, ali u cjelini nova realnost na granicama može djelovati poticajno za BiH i njezine građane. Realno je očekivati i poboljšanje odnosa između BiH i RH, jer je dobra regionalna politika jedan od temeljnih principa EU-a“, ističe Prohić.

Analitičari zato očekuju da će sa hrvatskim „da“ za EU i u BiH jačati pozitivno raspoloženje građana prema Europi, što bi se pozitivno moglo odraziti i na reformske procese u ovoj zemlji. Za razliku od Hrvatske, gdje ulazak u EU podržava oko 60 posto građana, podrška europskim integracijama u BiH je znatno veća. Prema istraživanjima iz 2011. godine, oko 90 posto građana BiH podržava ulazak u EU, a razlozi su više ekonomske nego političke prirode.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednik: Anto Janković