Umjetnik za careve i prosjake

Albrecht Dürer, rođen 1471. godine, bio je ono što se naziva sveopćim, univerzalnim genijem; slikar, matematičar, bakrorezac, crtač... Odrastao je u obitelji zlatara te je tako i svoju karijeru započeo upravo u radionici svoga oca gdje je izučio ovaj zanat. U to je vrijeme Nürnberg, grad u kojem je rođen i odrastao, bio jedan od glavnih njemačkih umjetničkih središta. Ovdje su se okupljali umjetnici iz cijele ondašnje Europe – što i nije bilo toliko čudno obzirom na izuzetno bogatstvo stanovnika ovog grada. Plemstvo i bogati građani ovdje su više nego negdje drugdje bili spremni potrošiti i pozamašne sume novca kako za slikarska platna tako i za skulpture kao i za tada vrlo popularne globuse.

Odlazak u Švicarsku i Italiju

Pa ipak, usprkos velikoj kreativnoj energiji koja se u to vrijeme u Nürnbergu osjećala na svakom koraku, Dürer je napustio svoj rodni grad i prvo otišao u Švicarsku, u Basel, nešto kasnije u Colmar i Strassbourg. Usprkos činjenici da putovanja u ono vrijeme nisu bila nimalo popularna, Dürer je nekoliko godina kasnije (nakon vjenčanja s Agnes Frey, kćerkom jednog nirnberškog bakroresca) otišao u Italiju. Susreti s radovima ondašnjih renesansnih majstora poput Raffaela i Michelangela, trajno su utjecali i na Dürera; na njegov svjetonazor kao i na umjetnički stil i izraz.

Kada se u posljednjim godinama 15.stoljeća iz Italije vratio u rodni Nürnberg, ova promjena se mogla vidjeti i na njegovoj vanjštini. Svojom dugom kosom i karakterističnom bradom i brkovima, Dürer je djelovao gotovo egzotično što mu je na neki način pomoglo i u  popularnosti koja je rasla iz dana u dan. Budući da mu je u međuvremenu bilo i samom jasno da je umjetnost bakroreza i drvoreza doveo do samog savršenstva te da od njega u ono vrijeme (a niti kasnije) nije bilo boljeg, Dürer je otišao i korak dalje. Angažirao je posebne agente koji su imali za zadatak njegove radove što bolje plasirati na tržištu i prodati. 

Smisao za biznis

Ono što je bilo posebno i što do tada nije u tom smislu postojalo je činjenica da je umjetnik „proizvodio“ radove kako za one najbogatije, za njihove palače i vile ali i za one siromašnije. Njegovu umjetnost si je takoreći mogao svatko priuštiti. Najveći uspjeh postigao je serijom drvoreza  „Apokalipsa“, nastalom tijekom 1498. godine. Najpoznatija slika ove serije prikazuje četiri jahača Apokalipse koji zemljom siju smrt i uništenje; ratove, glad, bolesti najgore vrste. Ovi prizori čak i na današnjeg promatrača naviknutog na uistinu okrutne scene nasilja, ostavlja dubok dojam, a tako je bilo i s Dürerovim suvremenicima. Sakupljači umjetnosti su se doslovno otimali za ove radove.

Njegova „Apokalipsa“ najbolji je primjer onoga po čemu je Dürer sve do danas jedan od najvažnijih umjetnika uopće: snaga izraza, nevjerojatna mašta, realizam i preciznost u prikazu detalja.