Uskoro dogovor o strategiji za nacionalnu sigurnost?

To bi trebala biti velika pozornica: savezna vlada želi predstaviti svoj projekt „Strategije nacionalne sigurnosti" na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji sredinom veljače. Drugim riječima, tamo gdje se sastaje elita međunarodne sigurnosne zajednice. Najbolje moguće mjesto za diskusiju o strategiji. No, iz koalicijskih krugova se čuje da su „skeptični" oko toga može li se taj cilj vremenski uopće realizirati.

Postoji nekoliko razloga za to. S jedne strane, stranke vladajuće koalicije (SPD, Zeleni i FDP) jednostavno se još nisu uspjeli dogovoriti oko svih detalja. S druge strane, savezne zemlje se žale da njih nitko ništa nije pitao u vezi s izradom strategije. Pritom su pokrajine te koje se prvenstveno bave pitanjima unutarnje sigurnosti.

Da pojasnimo: SPD, Zeleni i FDP su se u koalicijskom sporazumu obvezali na formuliranje „Strategije nacionalne sigurnosti" - po prvi put u povijesti savezne vlade SR Njemačke. Ideja iza toga: jedinstvena vanjska i sigurnosna politika.

5.000 kaciga za Ukrajinu

Da je Njemačka još daleko od tog cilja, pokazao je ruski napad na Ukrajinu. Kancelar Olaf Scholz govorio je o „prekretnici" nakon što je rat počeo koncem veljače. Činjenica da je ministrica obrane Christine Lambrecht u početku htjela isporučiti samo 5.000 kaciga kao podrška Ukrajincima, bila je u suprotnosti s deklaracijama solidarnosti ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock. Izazov organiziranja potrebnog streljiva uz isporuku oružja Kijevu mogao bi se uspješnije riješiti da je bilo zajedničkih napora različitih resora - prije svega Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova.

Aktualni spor oko isporuke tenkova također pokazuje da i dalje postoji velika potreba za koordinacijom različitih pozicija u okviru vladajuće koalicije kao i između ministarstava i Kanzleramta, što bi se u novom tijelu moglo razriješiti bez puno buke.

Neslaganje i u Vijeću za nacionalnu sigurnost

Pod vodstvom ministrice vanjskih poslova, ne samo da se treba razraditi nova strategija, već se treba stvoriti novo tijelo, neka vrsta Vijeća za nacionalnu sigurnost, po uzoru na Vijeće za nacionalnu sigurnost u SAD-u. Ali već postoji spor i oko pitanja kako bi se to tijelo uopće trebalo zvati.

Savezna vlada već može sazivati Savezno vijeće za sigurnosna pitanja - tijelo u kojem ministarstva nadležna za sigurnost donose odluke - posebno o izvozu oružja. Ali s obzirom na to da ovo tijelo, koje se povremeno sastaje, i nema čak ni svoje tajništvo, očigledno nije dovoljno za željenu jedinstvenu politiku. Stručnjak CDU-a za vanjske poslove Roderich Kiesewetter već dugo se zalaže za Vijeće za nacionalnu sigurnost. On žali što savezna vlada još nije postigla dogovor. "U budućnosti će se morati donijeti nekoliko politički neugodnih odluka. Za to nam je potrebno tijelo koje razmatra provođenje nacionalne strategije neovisno o vladinim konstelacijama i dodatnim troškovima", kaže on.

Pitanje moći

Nils Schmid, SPD-ov čovjek za vanjsku politiku, upozorava na prevelika očekivanja. Novo tijelo ne čini sve automatski boljim, smatra on. Svakako je moguće udružiti nadležnosti nadležnih ministarstava u novo tijelo, napominje Schmid. I dodaje kako odlučujući faktor tada mora biti da to novo tijelo ne dobije prevelike ovlasti, da ministarstva zadrže svoje nadležnosti i da se ojača koordinacijska funkcija saveznog kancelara.

Ako je suditi po SPD-u, novo tijelo mora imati „bazu" u Kanzleramtu, Uredu saveznog kancelara. Zeleni to pak vide sasvim drugačije: strahuju da bi kancelar mogao tako dobiti još više ovlasti, odnosno „oduzeti" dio kompetencija Ministarstvu vanjskih poslova kada je riječ o pitanjima vanjske politike. Oni stoga žele da novo tijelo bude integrirano u Ministarstvu vanjskih poslova.

Ljute savezne zemlje

Kao da već nema dovoljno pitanja za rješavanje na saveznoj razini, sada su bijesne i savezne pokrajine. Baerbock je ljetos putovala zemljom i prikupljala ideje od građana u razgovorima u gradskim skupštinama. Armin Schuster, ministar unutarnjih poslova Saske, žali se da ministre unutarnjih poslova, koji su odgovorni za oko 80 posto svih pitanja iz domene unutarnje sigurnosti, ništa o tome nije pitala.

FDP s druge strane smatra da je strategija nacionalne sigurnosti uvijek imala za cilj da se bavi prvenstveno vanjskom sigurnošću zemlje, kazao je vanjskopolitički stručnjak te stranke Aleksander Graf Lambsdorff. Liberali tvrde da su "Strategiju nacionalne sigurnosti" pregovarali u koalicijskom sporazumu. Prema njihovom mišljenju, više se radi o pitanjima koja se pored Kanzleramta tiču i Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva za razvoj, ali ne i Konferencije ministara unutarnjih poslova, koja okuplja 16 resornih šefica i šefica iz saveznih zemalja.

Predsjedavajući parlamentarnog Kontrolnog odbora Konstantin von Notz upozorava: „Posljednjih nekoliko mjeseci se još jednom pokazalo da se pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti sve više isprepliću", rekao je političar Zelenih. Zato je važno i ispravno odgovoriti na stare i nove izazove sigurnosne politike što je brže moguće „strategijom nacionalne sigurnosti" koja razmatra sve ove sektore zajedno i osigurava jasne nadležnosti, smatra on.

Savezna vlada ima još samo malo vremena ako želi predstaviti svoju „Strategiju nacionalne sigurnosti" na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Ako se razjasne sva sporna pitanja do početka veljače, Bundestag bi se mogao njima pozabaviti tijekom zasjedanja od 6. do 10. veljače.

Mihael Stempfle, ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu