Uskoro - i konačno: domovi za prognanike

U izbjegličkom naselju u Tasovčićima kod Čapljine u trošnim barkama, koje zimi prokišnjavaju živi 80 prognanika. Imaju zajedničke sanitarne prostorije, pa jedan tuš koristi gotovo trideset osoba. Obradovali su nam se, jer ih kažu, rijetko tko posjećuje. Povremeno im dođu samo ljudi iz humanitarnih organizacija i novinari, dok političare vide samo na televiziji. Obitelj Ive Grgića, čija je kuća u Kaknju spaljena i do temelja srušena, živi u ovom kampu od 1993. Ivo kaže kako su se željeli vratiti u svoje rodno selo Bare, ali nisu uspjeli.

„Ja sam  2002. tražio pomoć za obnovu kuće. Bila je tada u Kaknju talijanska organizacija Bergam. Međutim, rekli su mi da pojedinačno ne mogu ništa graditi i kako se treba prijaviti najmanje 4-5 obitelji za obnovu kuća. Tako sam ovdje ostao, uzeo sam zemljište na Hotnju (u susjednoj stolačkoj općini, op.aut.) izlio 'mrtvu deku' od svojih sredstava, i dalje ne mogu, pa dokle što i kako ne znam“, priča nam Ivo. Ivina obitelj se još nada da će im država na bilo koji način pomoći završ'ti kuću.

Izbjeglički kampovi konačno trebaju nestati

Poput obitelji Grgić o svom domu sanja još 2.700 obitelji u izbjegličkim kampovima diljem  BiH. U četiri države bivše Jugoslavije, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, procjenjuje se još je, 17 godina nakon rata, bez vlastitog krova nad glavom oko 176.000 prognanika, raseljenih osoba i povratnika. Od toga samo u Bosni i Hercegovini je njih čak 50.000.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Damir Ljubić kaže kako tamošnje vlasti planiraju pomoći onima koji se nalaze na teritoriju te države da dođu do svog doma: „Vijeće ministara zatražilo je kredit od 50 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe za stambeno zbrinjavanje ljudi koji žive u izbjegličkim kampovima, kako bi oni bili zatvoreni u slijedećih 4 ili 5 godina. Očekujemo pozitivan odgovor u veljači sljedeće godine“, kaže Ljubić.

Bosna i Hercegovina za stambeno zbrinjavanje izbjeglih raseljenih i povratnika povrh toga ima na raspolaganju i 40 milijuna konvertibilnih maraka od Saudijskog fonda, te 30 od ukupno 90 milijuna konvertibilnih maraka koliko će joj pripasti prilikom raspodijele novca prikupljenog na međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj proljetos u Sarajevu.

Podsjetimo, na toj je konferenciji za program regionalnog stambenog zbrinjavanja prognanih i izbjeglih, u kojeg su uz BiH uključene i Hrvatska, Srbija i Crna Gora, ukupno prikupljeno 300 milijuna eura. Najviše donirala Europska unija, 230 milijuna eura.

Radovi samo što nisu počeli

Glasnogovornica specijalnog predstavnika EU u BiH Zora Stanić kaže za Deutsche Welle kako Europska komisija čvrsto stoji iza tog programa čije bi realizacija na terenu trebala početi već u siječnju sljedeće godine, nakon što donatori pregledaju i odobre projekte.
„To je ne samo jedan sjajan primjer regionalne suradnje, već će omogućiti u narednih četiri do pet godina da se izgradi 27.000 stambenih jedinica u cijeloj regiji, čime će se osigurati smještaj za nekih 73.000 ljudi“, kaže Stanić za Deutsche Welle .

Ona dodaje kako je iznimno važno da se zemlje, koje su uključene u ovaj proces, fokusiraju na uspostavljanje struktura na državnoj razini za implementaciju programa što će omogućiti i pripremu prvog vala projekata kojeg bi zemlje trebale dostaviti Tajništvu Regionalnog stambenog programa i Tehničkom komitetu, što se očekuje početkom sljedeće godine.

U međuvremenu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uputilo je u parlamentarnu proceduru novi zakon o prognanicima koji im omogućava pravo izbora prebivališta i pravo na nadoknadu štete, ali kako nam je pojasnio ministar Ljubić, ne u vrijednosti ukupne prijeratne imovine prognanih i raseljenih, već kroz odgovarajuću pomoć da ostvare pravo na vlastiti dom.