Nedozvoljena čokolada

Samo Nijemci godišnje pojedu 11 kilograma čokolade. Time je Njemačka jedno od najvažnijih svjetskih tržišta kakaa. 70 posto ove sirovine dolazi iz zemalja zapadne Afrike, prije svega iz Obale Bjelokosti, Gane i Nigerije. No ono što je za jedne slatki užitak za druge je mukotrpni rad i to u najranijoj životnoj dobi.

Suzbiti dječji rad

Prema istraživanjima Paysons Centra Sveučilišta u Tulaneu u SAD-u, samo u Obali Bjelokosti i Gani preko pola milijuna djece radi pod uvijetima koji krše norme Organizacije za rad Ujedinjenih naroda (ILO). Mnogi se u Njemačkoj i Zapadnoj Europi pitaju kakve veze ima njihova konzumacija uskršnjih i inih čokoladnih poslastica s činjenicom da vlasnici plantaža u zapadnoj Africi upošljavaju djecu pod neljudskim uvijetima. Jedan od koraka ka prihvaćanju te odgovornosti i u praksi je osnivanje "Foruma za održivi kakao" preko kojeg bi trebali biti poboljšani uvjeti za proizvodnju u zemljama porijekla. Jedan od ciljeva kampanje je i suzbijanje dječjeg rada na plantažama. No osim socijalnih aspekata državna inicijativa sadrži i one gospodarske naravi. Jedan od ciljeva od državnih ministarstava pokrenutog foruma je i osiguravanje pistupa njemačkih prerađivača najboljim sirovinama.

Problem - jeftina čokolada

Jedan od ciljeva je i taj da postotak uvezenog kakaa iz održivog uzgoja do 2020. dosegne 20 posto a do 2025. 70 posto. Cilj od 100 posto, što ga već nekoliko godina prakticira Nizozemska, Nijemci smatraju neostvarivim s obzirom da Njemačka uvozi deset puta više vrijedne sirovine od susjeda. No najveći problem mnogi vide u tomu što zapadni konzumenti nisu spremni platiti više za svoju čokoladu. Pločica čokolade danas košta četvrtinu od onoga koliko je koštala u prije pedesetak godina. To naravno ide nauštrb radnika na plantažama koji sniženje cijena kakaa na svjetskom tržištu osjećaju na svojim leđima. "Dok je još 1980. poljoprivrednik u zapadnoj Africi za tonu kakaa dobio 5000 dolara danas mu se za istu količinu isplati tek 1250 dolara", kaže Friedel Hütz-Adams iz nevladine organizacije "Südwind" ("Južni vjetar").

Glavnog krivca za nepravednu raspodjelu dobiti od kakaa Hütz-Adams ali i mnogi drugi neovisni promatrači vide u najvećim svjetskim prerađivačima ove sirovine tvrkama Cargill ili mnogo poznatijem Kraft Foods koji najviše utječu na razvoj cijena kakaa. Tomu treba pridodati i najnoviji trend špekuliranja cijenama namirnica na svjetskim burzama što međutim ne pogađa samo kakao nego i ostale prehrambene sirovine.

Autor: Christina Ruta/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Željka Telišman