Uspješna baltička priča

U svjetlu protekla dva desetljeća Litva, Latvija i Estonija su glavni sudionici uspješne priče. Unatoč zbivanjima nakon krize koja je sa sobom donosila strukturne izazove te korupciju, utjecaj lobista i nedostatak u konkuretnosti na svim razinama, baltičkim država je uspjelo da se izbave i otrgnu iz sovjetskog prostora i komunističkog zagrljaja.

Ne radi se o postkumunističkim zemljama već o slabo razvijenim zapadnim državama, čije su vrijednosti, stereotipovi, problemi, norme pa čak i navike konzumiranja uvijek bile slične onima zemaljama sa zapada.

Cijelo gospodarstvo spomenutih država moralo se nanovo organizirati i stvoriti cjelokupni pravosudni arsenal kako bi se uredili politički život i društvo. Da ne spominjemo prve i strašljive korake na području vanjske politike čiji je cilj bila neovisnost na međunarodnoj pozornici te integracija u zapadne institucije. Promjene su bile nove i velike. Postojala je samo velika volja, a nitko nije imao iskustva s reformama.

Litva za razliku od druge dvije baltičke države na sjeveru, napustila je sovjetsko doba vrlo brzo zbog svojeg relativno homogenog stanovništva. Litva je državljanstvo dala gotovo svim svojim građanima i time spiječila podijeljeno društvo. Nije postala igračka Rusije koja bi se miješala u unutarnja pitanja zemlje s ciljem zaštite prava građana koji govore ruski jezik, kao što je to Rusija činila u slučaju Latvije i Rusije i na taj način pokušavala diskreditirati ove mlade demokracije.

„Tigrovi“ Baltika

Vlade su se izmjenjivale vrlo velikom brzinom. Ali sve baltičke zemlje vodile su vrlo liberalnu i kapitalističku politiku socijalnog gospodarstva. Vrlo se bučno i često puta uz velike prijepore provodila i privatizacija.

Čak i lijevoorijetirane vlade – kao da su se morale pravdati – provodile su tržišno gospodarstvo. Paralelno s time pokušavali su zadržati postokomunističko naslijeđe. Na temelju vrlo dojmljivog gospodarskog uspjeha Litva, Latvija i Estonija dobile su naziv „tigrovi Baltika“ . Čak i nakon najnovije gospodarske krize regija se vrlo brzo oporavlja. S druge pak strane kriza je usporila gospodarski rast, raste nezaposlenost i sve više je emigracije i korupcije, što ne ukazuje na ružičastu budućnost gospodarstva.

Demokratski prijelaz i gospodarske promjene odvijali su se simultano. Nova neovisnost dovela je do suočavanja s novom političkom i gospodarskom stvarnošću. Mnoge političke ličnosti pojavile su se kao meteoriti i vrlo brzo su nestali. Razočarani birači uglavnom su okrenuli leđa strankama.

Povratak osjećaja sigurnosti

Postoji nekoliko razloga zašto su se zemlje Baltika orijentirale na zapad. Najprije tu je želja za podsvjesnom pravednošću. Moralo se preboliti posljedice ruske okupacije i pripajanja SSSR-u. Odvajanje Baltika od Europe 1940. završilo je pedeset godina kasnije. Litva. Latvija i Estonija stekle su dojam da su se vratile svojim korijenima. Osim toga, priključenje zajednici vrijednosti vratilo je osjećaj sigurnosti prema utjecajnoj Rusiji. I na koncu Europska unija je slovila kao prostor kojim teče med i mlijeko i gdje će zemlje imati velike gospodarske i socijalne koristi.

Sve tri zemlje postale su članice Europske unije i NATO saveza. Međutim, njihova integracija nije se ograničila samo na te dvije organizacije. Ulazak u Schengenski prostor ili želja za ulaskom u eurozonu predstavlja znak da se ove tri zemlje žele približiti samom srcu Europe, te da ne žele ostati na rubu Europe koja bi možda se mogla razvijati ubuduće u dvije različitite brzine.

Baltičke države – periferija zapadne Europe

Danas su Litva, Latvija i Estonija i dalje države na periferiji zapadne Europe. One su malene i bez utjecaja. Na vanjskopolitičkom polju pokušavaju staviti naglasak na transatlanske odnose, istočno partnerstvo Europske unije, opskrbu energijom i približavanje Skandinaviji te ojačati svoj najnoviji politički razvoj.

Proteklih 20 godina mogu se opisati kao uspješna priča baltičkih država. Ponovno su osvojene sloboda i neovisnost, demokracija se udomaćila, blagostanje i sigurnost građana se povećala. Naravno, Litva, Latvija i Estonija nisu Singapur Baltika, ali ipak bio je to veliki skok "tigra" od sovjetskog sustava do dinamičnog društva prema uzoru na zapad. Baltičke države učinile su taj skok, ali on zasigurno još nije dovoljan.

Autor: Alen Legović (agencije)

Od. ured.: S. Matić