Ustupak Češkoj i mandat za pregovore u Kopenhagenu

Među kandidatima za predsjednika EU-a se pojavio čak i sadašnji predsjedavajući Reinfeldt, ali on je rekao kako iduće godine ima kod kuće parlamentarne izbore koje nikako ne želi propustiti. «EU sada ima snažan mandat za konferenciju u Kopenhagenu i EU i dalje vodi i nadajmo se da će nas drugi slijediti na tom putu», izjavio je predsjedavajući EU-a Reinfeldt najavivši dogovor oko konkretnih brojki za financiranje zaštite klime.

«Mi Europljani smo odradili svoj posao, mi smo spremni za Kopenhagen, dogovorili smo pregovarački mandat», objavio je Barroso i dodao: «Imamo jasnu jedinstvenu europsku poruku oko promjene klime i financiranja i mi možemo tu poruku ponijeti u Washinton u New Delhi i u Peking i drugdje. Idućeg utroka predsjednik Reinfeldt i ja susret ćemo se s američkim predsjednikom i reći ćemo: mi smo spremni.»

Posebice Njemačka je time ostvarila svoje zahtjeve za svjetski skup o klimi koji se u prosincu održava u Kopenhagenu. Merkel je u Bruxellesu izjavila da će Europa na kraju morati nositi jednu trećinu financijske pomoći za klimatski paket koji iznosi 100 milijarda eura. Kako bi se brzo pomoglo siromašnijim zemljama u zaštiti klime od 2010. godine izdvajalo bi se između pet i sedam milijarda eura, no plaćanje tih iznosa za članice EU-a bilo bi dobrovoljno, izjavio je Reinfeldt.

Česi dobili jamstva

Češkoj je zajamčena klauzula o izuzeću Povelje o temeljnim pravima Lisabonskog sporazuma, koja onemogućava zahtjeve za povrat imovine nakon Drugog svjetskog rata protjeranih sudetski Nijemaca. Europski summit polazi od toga da će češki predsjednik Vaclav Klaus uskoro staviti svoj potpis pod sporazum, pa bi nakon toga Lisabonski sporazum mogao stupiti na snagu.

Blair suočen sa sve većim otporom

Oko budućeg vodećeg osoblja Europske unije službeno nije bilo govora, ali o novim funkcijama u EU-u nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, predsjednika i „ministra vanjskih poslova“, iza kulisa su se vodile opširne rasprave. Tony Blair kojeg predlaže London naišao je na široki otpor. O vodećim pozicijama odlučit će se najvjerojatnije na izvnarednom summitu u studenom.

I na koncu pokrenuta je i europska diplomatska služba u kojoj bi u budućem „Ministarstvu vanjskih poslova“ Europske unije radilo oko 8.000 službenika koji bi se sastojali od djelatnika Europske komisije i Vijeća kao i diplomata iz 27 zemalja članica Europske unije. Europska diplomatska služba počela bi s radom nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazum.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković