Utjecaj piva na procjene poreznih prihoda u Njemačkoj

Njemački ministar financija Christian Lindner trenutačno je u klinču s nekoliko kolega iz vlade: on zahtijeva strogu štednju kod slijedećeg saveznog proračuna. Pri odlučivanju o proračunu bitno je i koliki se porezni prihod u Njemačkoj može očekivati. I tu na scenu stupa Radna grupa za procjenu poreza koja zasjeda od utorka do četvrtka.

Što je Radna grupa za procjenu poreza?

Dvaput godišnje porezni stručnjaci iz saveznih, pokrajinskih i lokalnih vlasti okupljaju se kako bi procijenili prihode od poreza za tekuću godinu i sljedećih četiri do pet godina. Na sastanku također sudjeluju stručnjaci iz Bundesbanke, Vijeća gospodarskih stručnjaka i Instituta za ekonomska istraživanja. Ta grupa se sastaje iza zatvorenih vrata i neovisna je o političkim uputama.

Za što su dobre procjene poreznih prihoda?

Svatko tko sastavlja proračun treba podatke - to se odnosi na saveznog ministra financija, ministre financija njemačkih saveznih pokrajina, kao one koji su nadležni za gradske i općinske proračune. Naravno, obično je zanimljivije na što savezna, pokrajinska i lokalna vlast troše novac – dakle na dječje vrtiće, policiju ili izgradnju socijalnih stanova. Ipak bez prihoda od ubiranja poreza ništa od ovoga ne bi bilo moguće.

Kako se izrađuje procjena poreza?

Radna grupa za procjenu poreznih prihoda je neovisna, ali važne smjernice za njezin rad dolaze od političara. Pogotovo u obliku gospodarske prognoze savezne vlade. Što je veći očekivani privredni rast, to će obično biti viša procjena poreza. Činjenica da njemačka vlada ove godine očekuje samo mali rast od 0,3 posto - a ne više povećanje od 1,3 posto kao u jesen - vjerojatno će utjecati na prognozu.

Što utječe na porezne prihode?

Osim očekivanog gospodarskog rasta, kod procjena se uzimaju u obzir i drugi faktori: Kako bi se mogla kretati potrošnja? Kolika su povećanja plaća? Ovdje procjenitelji poreza uzimaju u obzir poznati razvoj događaja, ali također moraju napraviti prognoze za nepoznatu budućnost.

Također se provjeravaju i učinci izmjena zakona. Pri tome se na uzimaju samo u obzir zakoni koji su već doneseni. Tako su u poreznu procjenu uključeni i učinci tzv. Zakona o mogućnostima privrednog rasta, o kojem se doduše raspravljalo već u jesen prošle godine, a tek je sada stupio na snagu.

Svi ovi faktori se potom uzimaju u obzir pri procjeni svake pojedine vrste poreza. Očekivanja kada je riječ o potrošnji imaju snažan utjecaj na PDV, a kolektivni ugovori na prihode od poreza na plaće i dohodak.

Uz ova dva "glavna poreza", od kojih svaki čini više od trećine ukupnih poreznih prihoda, postoji mnogo manjih poreza, poput poreza na pivo. Tu svoju ulogu igra i činjenica da se ove godine održava Europsko nogometno prvenstvo - ljudi tradicionalno piju više piva u godinama velikih nogometnih natjecanja.

Kako su se u posljednje vrijeme razvijali porezni prihodi?

Na prvi pogled stanje je iznenađujuće dobro: porezni prihodi značajno rastu. Po prvi put savezne, državne i lokalne vlasti mogle bi ove godine prikupiti više od bilijun eura poreza. Za usporedbu: 2019. godine, prije pandemije korone, ukupni prihodi od poreza iznosili su oko 800 milijardi eura.

Nažalost, ovo značajno povećanje od 25 posto u roku od pet godina nema mnogo veze s gospodarskim razvojem, već prije svega s inflacijom. Primjerice, poskupi li hrana ili obrtničke usluge, shodno tome raste i PDV. Toj "prednosti” države suprotstavljeni su veći rashodi, primjerice za veće plaće.

Kakvi su izgledi?

Prestanak raznih kriznih mjera poput nižih stopa PDV-a u ugostiteljstvu te za plin i grijanje državi će kratkoročno donijeti veće prihode. Ono što je najvažnije, međutim, jest kako se razvija privreda: zasad gospodarska neizvjesnost još uvijek opterećuje potrošnju i investicijsku klimu.

Međutim, postoje znakovi blagog oporavka nakon recesijske 2023. godine. To je uglavnom zbog pada cijena energenata i nade u zaokret u kamatnim stopama.

Kakve posljedice ima procjena poreza na pregovore o proračunu?

Nije za očekivati da će ova radna skupina tijekom konzultacija pronaći neke nove izvore prihoda. Razlog su jednostavno smanjeni izgledi za privredni rast u ovoj godini. To znači: malo je vjerojatno da će procjena poreza pomoći u napetoj situaciji između ministra financija Lindnera i nekih njegovih kolega u vladi. Jer ako država ne može očekivati više prihoda, proračun se mora uravnotežiti kroz rashode. Kao što je poznato, Lindner je isključio veće poreze i bilo kakve promjene što se tiče dužničke kočnice.

zi/tagesschau.de