Uzbuđene reakcije u BiH nakon presude Europskog suda

Bosna i Hercegovina (BiH) bi trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda s teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

To je suština presude koju je objavio Europski sud za ljudska prava (ESLJP) sa sjedištem u Strassbourgu. Presuda je donesena po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željka Komšića. On je, kao Bosanac i Hercegovac, tužio BiH jer ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U današnjoj presudi Europski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sustavu.

Prema aktuelnom Ustavu i Izbornom zakonu BiH, član državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda bira se iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), dok se članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH). Pravo da se kandidiraju za članove Predsjedništva imaju samo pripadnici takozvanih konstituivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi).

Nenad Nešić: „BiH ne može postojati na unitarističkim temeljima“

Presuda je - očekivano - izazvala burne reakcije u BiH. Posebno su oštri bili političarii, ali i analitičari iz RS-a. Premijer Radovan Višković kaže da „od te priče nema ništa“ i da odluka ESLJP „nikada neće biti provedena jer ugrožava interese RS-a“. „To je nečija muzička želja, namjera da se u mirnodopskim uvjetima ostvare ratne ambicije“, rekao je Višković.

A predsjednik Demokratskog narodnog saveza i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kaže da „da RS i srpski narod nikada neće dozvoliti da im drugi biraju predstavnike. BiH neće i ne može postojati na unitarističkim i centralističkim temeljima“, kaže Nešić.

Put u „demontažu“ RS-a

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da se ESLJP pretvorio u „političku instituciju“ i da se „neovlašteno upušta u pokušaj izbornog i ustavnog inžinjeringa u jednoj državi“. Komentirajući rješenja koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda državnog Parlamenta, Blagojević zaključuje da se, uz pomoć Suda, „protupravno radi na rušenju RS-a“. To bi, prema njegovim riječima, značilo „demontažu RS-a i unitarizaciju BiH". „RS ne smije pristati na to, jer bi to značilo i poništavanje suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora", rekao je Blagojević.

Slaven Kovačević je, kako prenose mediji u BiH, rekao da nakon ove presude više ne može biti „legitimnog predstavljanja naroda“, na čemu posebno institiraju politički predstavnici Hrvata u BiH. To bi, kako ističe, značajno moglo utjecati na buduće pregovore o „ograničenim promjenama“ Ustava i Izbornog zakona BiH i eventualni sporazum državne koalicije u tom smislu. Kovačević smatra da bi ograničene ustavne reforme i izmjene Izborbog zakona trebale biti u skladu s Ustavom BiH, prema kojem se „Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava direktno primjenjuje u BiH“.

Dragan Čović: „Legitimnost će biti još jače izražena“

I politički predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata oštro su reagirali. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović prvo je izrazio sumnju u njenu provodivost, a potom kazao kako će sada „legitimnost biti još jače izražena“. „Legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona. Naravno i Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo. Hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike“, rekao je Čović. On je kazao da je i do sada bilo puno presuda koje je bilo nemoguće provesti „zbog ambijenta u BiH i nesklada zmeđu političkog djelovanja i realnog života“.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), koji se nalazi na američkoj „crnoj listi“ zbok blokade izbora sudaca u FBiH, kaže da bi „svako narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir u BiH. Poštujemo Sud iz Strassbourga, ali mi imamo Daytonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati“.

A Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara smatra da bi svim građanima BiH trebalo osigurati aktivno i pasivno biračko pravo za sve dužnosti na državnom nivou „nezavisno od toga u kojem entitetu, kantonu ili distriktu žive“ – ali bez uvođenja novih izbornih jedinica, kaže Sitarski za DW.

Europski sud za ljudska prava je i ranije donosio slične presude, a najpoznatija je ona u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Postupajući po tužbi Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića ESLJP je još 2009. godine donio presudu kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu. Sejdić i Finci tužili su BiH jer im nije omogućeno da, kao državljani BiH, budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Presuda do danas nije provedena, a Židovi, Romi i pripadnici drugih nacionalnih manjina i dalje su obespravljeni u vlastitoj državi. BiH se još 2002. godine, kada je postala članica Vijeća Evrope, obvezala da će izmijeniti izborno zakonodavstvo koje diskriminira pripadnike nacionalnih manjina, a reformu je trebala provesti uz pomoć Venecijanske komisije.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu