"Velika Albanija" i pitanje granica
17. siječnja 2019
Do prije godinu dana, nitko nije znao tko je Gent Cakaj, a sada se za tog 28-godišnjak sa Kosova pročulo i izvan regije. Edi Rama, premijer Albanije, želi da Cakaj, trenutno zamjenik ministra vanjskih poslova, dođe na čelo albanske diplomacije.
Predsjednik Ilir Meta, koji pripada oporbenom taboru, kategorički odbacuje Raminu inicijativu i odbija potpisati Cakajevo imenovanje.
Rama bi ovaj slučaj htio istjerati do Ustavnog suda. Poslije jednog sastanka s najvišim predstavnicima svoje Socijalističke partije, odlučio je, do konačne odluke, sam preuzeti ulogu ministra vanjskih poslova.: „Do tog dana, koji će uskoro doći, ja ću de jure preuzeti tu ulogu", poručio je preko Twittera. No to bi se moglo odužiti jer trenutno traja akcija provjere albanskih sudaca i državnih odvjetnika zbog sumnji u gospodarski kriminal.
„Neiskusan" i „neodgovoran"
Predsjednik Meta u obrazloženju svoje odluke navodi da je Cakaj neiskusan „u stranačkoj politici, upravi, diplomaciji i državnim strukturama." I zaista, albanska javnost o njemu zna vrlo malo. Studirao je u Belgiji i na Soroševom sveučilištu u Mađarskoj. Prije nego što je u ljeto prošle godine postao zamjenik ministra vanjskih poslova, radio je kao politički savjetnik premijera.
No, za predsjednika nije problem samo meteorski uspon mladog Cakaja. Predsjednik tvrdi da se Cakaj zalaže za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova. Albanski predsjednik se pozvao na jedan intervju zamjenika ministra vanjskih poslova za kosovsku televiziju „Klan Kosova", gdje je Cakaj rekao da se promjena granica koncipira „u okviru općih korekcija koje se upravo događaju na zapadnom Balkanu".
Temu mijenjanja granica su prvi put u ljeto 2018. iznijeli predsjednici Kosova i Srbije Hashim Thaci i Aleksandar Vučić. Tu ideju podržavaju SAD, dok joj se Njemačka protivi, baš kao i albanski predsjednik Ilir Meta i dosadašnji ministar vanjskih poslova Ditmir Bushati.
Direktna komunikacija
Premijer Rama se još nije izjasnio o tom prijedlogu, ali on je dobar prijatelj Hashima Thacija. Njegovu šutnju mnogi tumače kao naklonost za prijedlog izmjene granica, a posljednje izmjene u njegovom kabinetu – gdje pored Cakaja, s Kosova potiče i ministrica obrazovanja Besa Shahini – tumače kao politiku stvaranja albanske političke unije.
Rama takve pretpostavke odbacuje: „Nisam imenovao Cakaja zato što je s Kosova, niti zato što je mlad, nego kao europskog, politikom oduševljenog i znanja željnog Albanca", rekao je prošlog tjedna na novogodišnjem prijemu za veleposlanike akreditirane u Albaniji.
Rama je na tom skupu najavio i „političku i direktnu komunikaciju u regiji, prije svega s Kosovom, ali i sa svim drugim zemljama, s Albancima u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji".
Ukidanje graničnih kontrola
Neposredna posljedica te politike bit će ukidanje graničnih kontrola između Kosova i Albanije. Odgovarajući sporazum potpisan je 29. prosinca 2018, da bi prvi zajednički granični kontrolni punkt bio otvoren u prisustvu kosovskog premijera Ramusha Haradinaja. Na proljeće bi trebale biti ukinute sve granične kontrole.
Isto to Rama želi postići i na granicama s Makedonijom i Crnom Gorom. Kaže da je razgovarao s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim i da su dva šefa vlada spremna uspostaviti „fluidnu granicu po šengenskom uzoru". „Mi smo Europljani kao i vi, i želimo da se među nama krećemo slobodno, kao što to vi činite među vama", rekao je Rama. I Zaev se u svom novogodišnjem govoru založio za otvaranje granica: „To bi pokrenulo privredni rast i dobro došlo građanima svih zemalja".
Nema „Velika Albanije"?
Srbija je zabrinuta zbog svega toga. „Politička odluka o ukidanju granice između Kosova i Albanije očito vodi stvaranju Velike Albanije", rekla je srpska premijerka Ana Brnabić prije nekoliko dana u Beogradu.
No, kao je njemačka vlada u jednom ranijem odgovoru na upit poslaničke grupe Alternativa za Njemačku (AfD) priopćila, ideja političkog ujedinjenja svih etničkih Albanaca u jednoj državi međunarodno nema podršku. Za to je, kažu, samo oporbena kosovska stranka Vetevendosje.
Ukidanje granice između Kosova i Albanije je za vlade tih zemalja samo prirodan razvoj kojem se teži i u okviru sporazuma CEFTA. No, to bojkotiraju Srbija i Bosna i Hercegovina – otkako je Kosovo uvelo carine na proizvode iz tih zemalja.