041010 Klima China
4. listopada 2010
Godinu dana nakon razočaravajućeg rezultata konferencije o klimi u Kopenhagenu, sve upućuje na to kako ni nadolazeća konferencija u Meksiku neće donijeti pozitivne rezultate. Zašto? Već sada kineska strana postizanju dogovora ne daje velike izglede. Kina je po prvi puta domaćin konferencije ove vrste, kojoj je jedini cilj otvoriti put za nadolazeći summit o klimi koji će se krajem studenog održati u meksičkom gradu Cancunu.
No već i prije samog početka ovog "pripremnog" sastanka, pekinški pregovarač Xie Zhenhua je izjavio kako najvjerojatnije neće doći do pozitivnog pomaka. "Sastanak u Cancunu samo je dio pregovaračkog procesa. Moramo se potruditi kako bi na sljedećem summitu u Južnoj Africi krajem 2011. postigli pravno obvezujući sporazum", ističe Zhenhua.
Kina je u međuvremenu postala najveći potrošač energije i najveći klimatski grešnik. Istovdobno se ova se država u istočnoj Aziji ubraja među najveće žrtve globalnog zatopljenja. Stručnjaci polaze od toga kako će zbog klimatskih promjena u Kini doći do ekstremnih vremenskih fenomena, poplava, suša i pojaöanog stvaranja pustinja. No kineski pregovarač, koji je ujedno i zamjenik direktora moćne kineske Komisije za razvoj i reformu, odbacio je bilo kakav pristanak u pogledu zaštite klime od strane Pekinga. Kina i dalje ne želi prihvatiti bilo kakve pravno obvezujuće granice u pogledu ispuštanja emisije CO2 u atmosferu.
"Kina je i dalje zemlja u razvoju. Naš bruto domaći proizvod po osobi iznosi 3.700 dolara u godini. 150 milijuna ljudi živi u siromaštvu. Potreban nam je gospodarski razvoj, kako bi poboljšali životne uvjete ljudi, a istodobno moramo zaštititi okoliš i boriti se protiv klimatskih promjena", kaže Zhenhua.
Kina je dosad pristala na to da za svaki ostvareni yuan smanji emisije CO2 do 2020. za 40 do 50 posto. Kod jednako snažnog gospodarskog razvoja, pak, ne bi došlo do smanjenja emisija nego bi idućih desetljeća došlo do povećanja. Isto tako, Kina i dalje želi razviti ne-fosilne dobavljače energije poput vode, sunca i vjetra, ali i atomske elektrane. Trenutno ova zemlja 70 posto potražnje za energijom pokriva pomoću ugljena.
Autorica: Ruth Kirchner (Marijana Ljubičić)
Odg. ur.: N.Kreizer