Venezuela: "Linija fronta kao u doba Hladnog rata"
25. siječnja 2019„Nicolas Maduro i njegov prethodnik Hugo Chavez uništili su Venezuelu. Samo u jednom su njih dvojica tijekom dva desetljeća bili uspješni: u podjeli oporbe", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Zbog toga djeluje kao čudo da je jedan 35-godišnji karizmatični demokrat, pred pobjedom opijenim građanima u Caracasu, sebe mogao proglasiti predsjednikom i da ga za sat vremena mjerodavne države priznaju kao legitimnog šefa države. Sve dok Juan Guaido prije tri tjedna nije izabran za predsjednika Narodne skupštine, kojoj je pak diktator oduzeo moć, malo tko je u Venezueli uopće znao njegovo ime."
„Prvo se kuhalo, potom je ključalo i na kraju je eksplodiralo – u pseudosocijalističkom sustavu predsjednika (Madura)", piše Volksstimme. „Ali ta bogata zemlja je podijeljena. S jedne strane je ogroman broj protivnika šefa države koji smatraju da je kucnuo njihov čas. Ali Maduro ima vjerne saveznike. Veliki oslonac predsjednika su vojska, nacionalna garda i paravojni savezi. I dok god su mu vjerni, teško će ga itko maknuti s funkcije."
„To je zločin protiv stanovništva – to što predsjednik nije spreman na dijalog s oporbom", konstatira berlinski Tagesspiegel. „Ali jednako razarajuće mogu biti politike Sjedinjenih Država i njihovih južnoameričkih saveznica koje bi mogle isprovocirati sukob između režima i oporbe."
Reutlinger General-Anzeiger strahuje od međunarodnog konflikta: „Linije fronte slične su onima koje su tijekom Hladnog rata u prethodnom stoljeću određivale mnoge konflikte u Latinskoj Americi. Sjedinjene Države, Kanada i neke europske zemlje stale su na stranu demokratskih snaga i Guaida. Rusija, Kina i Kuba, ali i Turska i Iran, podržavaju Madura i njegovu Socijalističku partiju. Zato se ne može isključiti ni mogućnost da dođe do građanskog rata, operacija tajnih službi ili pak vojne intervencije. U tom kontekstu, zahtjev njemačke vlade za slobodnim i vjerodostojnim izborima zvuči prilično bezazleno."
List Welt piše o stavu njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa. „Maasu je u Washingtonu bilo postavljeno pitanje gdje stoji Njemačka. Njegov odgovor je glasio: 'Nitko od nas ne želi doprinijeti daljoj eskalaciji situacije'. Nasuprot tome, Federica Mogherini i Donald Tusk uputili su jasne riječi vlastodršcu u Venezueli: da poštuje građanska prava, slobodu i sigurnost oporbenih vođa. Maasov stav je u tom smislu zvučao više kao kineski nego kao europski. Jer, Kina na nemiješanje gleda kao na najvišu vrijednost ljudskih prava", primjećuje Welt.
Priredio: Svetozar Savić