Vlasi - Rumunji, Srbi ili nešto treće?

Problem, naravno, nije od jučer i službeni Bukurešt je u više navrata i ranije tim povodom upućivao prosvjede Beogradu. Vladimir Ilić iz zrenjaninskog Centra za razvoj civilnog društva, nevladine organizacije koja se u kontinuitetu bavi ovom problematikom, za DW kaže da je problem složen: "Nitko ne zna koliko ima Vlaha u istočnoj Srbiji. Ima ih u šestoznamenkastom broju, ali koliko će biti deklariranih ovisi od nizu čimbenika od kojih su neki očito vezani za mogućnost slobode izjašnjavanja." Ilić međutim također zaključuje da se, po njihovom ogromnom porastu koji se ne može objasniti djelovanjem demografskih čimbenika, očito tu stanje popravlja. "Na popisima stanovništva u posljednjih 50 godina njihov broj je varirao od 1.500 do 102.000, što je naravno demografski nemoguće, već je uvjetovano drugim čimbenicima", objašnjava Ilić.

Vlasi se ne smatraju ugroženima

U popisu stanovništva iz 1991. godine bilo je 20 tisuća deklariranih Vlaha, 2002. 40 tisuća, a 2011. 64 tisuće i još mnogo ljudi koji su se izjasnili kao Srbi po nacionalnosti, ali su naveli vlaški kao materinji jezik.

Vladimir Ilić ukazuje da dodatni problem predstavlja i pitanje položaja Rumunjske pravoslavne crkve (RPC) u istočnoj Srbiji. Ona je priznata u Vojvodini, ali nije priznata u Srbiji izvan područja Vojvodine gdje onda položaj svećenika i vjernika ovisi o lokalnim okolnostima.

Radiša Dragojević, predsjednik Nacionalnog savjeta Vlaha, smatra da je rumunjsko uvjetovanje kandidature Srbije za EU neprimjereno: "Odmah da vam kažem, problem je u tome što oni rade, jer kod nas problemi ne postoje. Kao manjina, mi smo tretirani kao i ostale nacionalne manjine, s jednakim pravima. Znači, ne smatramo da smo ugroženi i obespravljeni. Mi kao svoju maticu smatramo Srbiju, a Rumunjska je matična zemlja nacionalne manjine Rumuna. To su dvije autohtone nacionalne manjine koje egzistiraju u Srbiji. Naš materinji jezik je vlaški, a ne rumunjski”, tvrdi Dragojević.

Isti jezik s obe strane Dunava

Nacionalni savjet Vlaha usvojio je i pravopis vlaškog jezika, iako Slavoljub Gacović, povjesničar i osnivač rumunjske nevladine organizacije Ariadnae filum, tvrdi da vlaški jezik ne postoji, već da je riječ o dijalektu rumunjskog jezika. "Rumunjska zapravo ne inzistira na tome da su Vlasi Rumunji, nego da Vlasi ili Rumunji u Srbiji imaju zapravo jedan te isti jezik, a jezik je rumunjski, ne može biti vlaški. Riječi, vokabular... isti su s ove i s one strane Dunava. Tražiti neki novi jezik i na tome inzistirati da bi se postalo nova nacionalna manjina nije ništa drugo nego politika, a ne lingvistika", ocjenjuje Dragojević.

Centar za razvoj civilnog društva uskoro će početi s projektom čiji je cilj da se "izvezu" vojvođanska iskustva u zaštiti prava nacionalnih zajednica i primjene na vlašku nacionalnu manjinu. To bi trebalo biti izvedeno preko rada s Nacionalnim savjetom Vlaha, kao i s predsjednicima etnički mješovitih općina i civilnim sektorom. Postoje, naime, bitne razlike u zakonskim pravima pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica u Vojvodini, kao i u financijskim sredstvima koja im se dodjeljuju.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ur.: Dunja Dragojević