Vlasnik Fukušime i dalje radi po starom

Trećeg dana nakon tsunamija koji je 11. ožujka pogodio sjeverni dio Japana premijer Naoto Kan upao je u ured uprave energetskog koncerna Tepco, vlasnika havarirane nuklearne elektrane Fukušima I i povišenim glasom upitao prisutne: "Pa dobro k vragu što se ovdje zbiva?". Predsjedniku japanske vlade je "puknuo film" i nakon trodnevnog čekanja je od šefa Tepcoa Masatake Shimizua osobno htio saznati što se zapravo događa s elektranom koju je poharao tsunami. Kan je na televiziji saznao o čitavom nizu eksplozija i radijaciji koja curi iz teško oštećene zgrade elektrane. Tek nakon izvješća u medijima Tepco je nazvao ured premijera i priopćio mu katastrofalne vijesti.  Nakon upada u središnjicu Tepco Kan je stvari uzeo u svoje ruke, brže-bolje osnovao krizni stožer i samog sebe imenovao šefom. Masataka Shimizu od tog je trenutka nestao iz javnosti i pojavio se nekoliko tjedana poslije samo kako bi objavio svoju zakašnjelu ostavku.

Skandali, obmane i havarije

Tako nešto se u Japanu dotada nije dogodilo, da jedan premijer pred očima javnosti napadne jedan tako moćni koncern kao što je Tepco i upravi djelomično oduzme kontrolu nad vlasništvom kompanije. U očima moćnog atomskog lobija u Japanu nečuvena drskost. Jer "Tokyo Electric Power", skraćeno Tepco, s 52.000 zaposlenih je jedna od najvećih kompanija u Japanu. I jedna od najmoćnijih. Tepco je ujedno i glavni opskrbljivač električnom energijom Tokija i okolice s preko 45 milijuna potrošača. Godišnji utržak ove tvrtke je s 38,3 milijardi eura jedan od najvećih na svijetu. Osim toga Japan svoj gospodarski uzlet u pedesetima dobrim dijelom zahvaljuje i tvrtkama poput Tepca koji je zemlju opskrbljivao jeftinom električnom energijom. S obzirom da Japan raspolaže vrlo ograničenim prirodnim nalazištima sirovina, Tepco je vrlo rano počeo ulagati u nuklearne elektrane. Danas Tepco raspolaže s tri velika nuklearna kompleksa s ukupno 17 reaktora. Havarirani reaktor Fukushima I najstariji je od Tepcovih reaktora i u pogon je pušten 1971.

No za tamnu stranu uspješne priče Tepcoa japanska javnost saznala je u kolovozu 2002. Više od 20 godina Tepco je sustavno od očiju javnosti skrivao kvarove, prešućivao havarije čije je uklanjanje opisivao kao redovite radove na održavanju, krivotvorio izvješća o sigurnosti i nepotrebno odlagao radove na održavanju. Politika je već tada reagirala smijenjivanjem kompletne uprave i isključivanjem svih 17 reaktora na godinu dana. Nakon toga reaktori su, unatoč brojnim prosvjedima građana, ponovno priključeni na mrežu. Nova uprava je obećala promjene no serija udesa i havarija i usporedno s tim problematična politika informiranja tvrtke se nastavila. 

Ni nepunih deset dana uoči katastrofe od 11. ožujka Japanski ured za nadzor nukleranih reaktora (NISA) predbacio je Tepcu propuste u održavanju i prilikom inspekcija. Prema izvješću državnog ureda, oprema i alat u Fukušimi I nisu detaljno pregledani u posljednjih 11 godina. Među njima se  nalaze i rashladne pumpe, generatori i ventili u upravo onim blokovima reaktora koji su kasnije zakazali. Nakon havarije čitav svijet je bio svjedok neprimjerenog managementa svemoćne kompanije koja nije bila u stanju stanovnicima okolnih mjesta pružiti potrebne informacije. Danima su djelatnici u plavim kombinezonima izlazili pred medije i svjetskoj javnosti demonstrirali nemoć i neznanje.

Ceh plaćaju građani

Tepco je u ovoj godini zbog havarije Fukušime dosad zabilježio preko 7,5 milijardi eura gubitka. Daljnjih 1,2 milijarde će progutati popravak i sanacija nuklearnih postrojenja. Osim toga Tepco čeka isplata obeštećenja stanovnicima u kontaminiranoj regiji koja bi mogla progutati daljnjih 400 milijuna. No tvrtka i njezini dioničari ne trebaju strahovati da bi Tepco mogao pasti pod stečaj. Država si to, kad je tako značajni opskrbljivač energijom u pitanju, ne može priuštiti. Tako je najveći dio troškova preuzela država. Drugim riječima građani Japana porezima plaćaju gubitke tvrtke koja je u prošlosti svojim dioničarima isplaćivala ogromne dividende. No slično kao i kod bankarske krize, ni atomski lobi nije iz događaja posljednjih mjeseci mnogo naučio i postao manje bahat. Nedavno su opet otkrivene nepravilnosti kod kontrola Tepcovih postrojenja. Lobi je svoje ljude uvukao u institucije i urede kojima je zapravo zadaća kontrola sigurnosti nuklearnih postrojenja.

Vlada premijera Kana je u jeku najnovijeg skandala otpustila nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u ministarstvu industrije. Premijer Kan već godinama traži da se uredi za kontrolu nuklearnih postrojenja osamostale i izdvoje iz ministarstva industrije kojima sada pripadaju. Kan je nakon katastrofe pokrenuo proces polaganog mentalnog odvajanja od nuklearne energije ka obnovljivim i sigurnijim izvorima. No on je ovih dana, kao rezultat unutarstranačkih sukoba, najavio svoju ostavku. Trenutno je više nego upitno hoće li njegov nasljednik nastaviti u tom pravcu.

Autor: Alexander Freund (N. Kreizer)

Odg. ur.: Željka Telišman