Vojna vježba u Srbiji – reklama za rusko oružje?

„Vojna bratska pomoć za Srbiju“, naslov je kratkog izvještaja u berlinskom listu Die Welt. „Moskva je u Srbiju poslala dva ultramoderna raketna sustava za potrebe vojnog manevra. Kako je priopćilo rusko Ministarstvo obrane, protuzračni sustavi S-400 i mobilne protuzračne rakete tipa Pancir prvi put se upotrebljavaju u vježbi izvan Rusije", prenosi list.

Naoružanje će biti stacionirano na vojnom aerodromu u Batajnici, prenosi list, a vježba ruske i srpske vojske je višednevna. To je nastavak manevra „Slavenski štit 2019"koji je u rujnu počeo u Astrahanu na Kaspijskom jezeru.

„Srbija je najvažniji  saveznik Moskve na Balkanu", piše dalje Die Welt, navodeći da Rusija podržava Srbiju oko kosovskog pitanja. „Iako Srbija teži ulasku u EU, zemlja gaji bliske veze s Rusijom na koju se gleda kao na velikog pravoslavnog brata."

Berlinski list podsjeća da je ruska vojska koristila S-400 i Pancir tokom rata u Siriji. Nedavno je članica NATO-a Turska kupila S-400 i time izazvala „žestoke kritike" jer „vojna alijansa tu kupovinu smatra nespojivom sa svojim statutom. Unatoč prosvjedima Ankara, prema navodima iz Moskve, pregovara o kupovini novih sustava naoružanja", dodaje Die Welt.

Njemačka agencija dpa piše da Rusija želi „ojačati svoju poziciju kao izvoznica oružja". Zato Moskva ima interesa da vojni manevar u Srbiji „iskoristi kao reklamu i prodaje sustav S-400 u inozemstvo", piše agencija.

Süddeutsche Zeitung u članku pod naslovom „Razočarani“ piše o odbijanju Francuske i još nekih zemalja da podrže početak pregovora EU-a sa Skopljem i Tiranom. Prenose se utisci iz regije koja je razočarana time što se proširenje EU-a stavlja na led.

„Kako to konkretno izgleda, moći će se vidjeti ovoga petka u Moskvi gdje će biti potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Euroazijske gospodarske unije koju predvodi Rusija", piše ovaj list.

„Ruski premijer Dimitrij Medvedev je prije par dana u srpskom glavnom gradu Beogradu to najavio riječima da državama regije ne bi trebalo 'nametati' izbor između Zapada i Istoka. U prijevodu: on nudi bliske veze s Rusijom kao alternativu Europskoj uniji. Povrh svega, za utjecaj u regiji se milijardskim investicijama bore i Turska i Kina."

„Ako na Balkanu nestane vjere u pristupanje EU-u, prijeti povratak u nacionalizam i, u najgorem slučaju, raspaljivanje starih konflikata. Naposljetku, europska perspektiva je recimo za Srbiju i Kosovo velika motivacija za postizanje dogovora", piše Süddeutsche Zeitung i zaključuje:

„Bez nade u budućnost u EU-u i velikoalbanski planovi će ponovo dobiti zamah. To ne bi zahvatilo samo Albaniju i Kosovo, već i Sjevernu Makedoniju s jakom albanskom manjinom. U Bosni i Hercegovini bi još mogle pojačati centrifugalne sile između Srba, Hrvata i muslimanskih Bošnjaka", upozorava ovaj njemački list.

priredio Nemanja Rujević