Vraća li se kriza u eurozonu?

Jedno vrijeme se činilo da će se u Europu vratiti mir. Gospodarstvo se postupno oporavlja, Grčka odrađuje svoje zadatke i smatra da je na dobrom putu ka konsolidaciji proračuna. Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke je međutim još uvijek oprezan: "Vidimo neke pomake u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj. Ove zemlje su provođenjem reformi povratile svoju konkurentnost i to je pozitivno. Ali kao i ranije tvrdim da još nismo postigli široki reformski proboj. Pogotovo ne u velikoj kriznoj zemlji Italiji."

Krämer je zabrinut što u Italiji u odnosu na druge zemlje eurozone, iz godine u godine dolazi do snažnijeg povećanja plaća usprkos manjoj produktivnosti. Zemlja stalno gubi na konkurentnosti. No to nije sve: Tijekom posljednjeg susreta ministara financija EU u litvanskom Vilnijusu ukoreno je i drugo po veličini gospodarstvo Europe - Francuska i to zbog svoje nespremnosti na reforme.

Mogući novi problemi

Postoji opasnost da bi i Slovenija mogla postati novi problem zato što tamošnje banke u svojim bilancama imaju milijunske deficite. Pored toga, još ove jeseni teku programi pomoći za Irsku, Španjolsku i Portugal. To da je Grčkoj potrebno više novca jasno je i prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj: "Jedanaest milijardi u sljedeće dvije godine kako bi se pokrili financijski deficiti, a onda bi mogao biti neophodan dodatni program, možda od deset milijardi eura, kako bi se zemlji olakšao prelazak na privatno tržište kapitala", procjenjuje Johannes Mayr, stručnjak za euro iz banke Bayern LB. Da li je moguće da nam već na jesen prijeti novo izdanje eurokrize?

Glavni ekonom Commerzbanke Jörg Krämer tu mogućnost ne želi isključiti s obzirom da po njemu uzroci krize još nisu otklonjeni: "Nemamo široki reformski napredak ali u pozadini imamo Evropsku središnju banku koja kroz politiku jeftinog novca, davanjem mogućnosti otkupa državnih obveznica prikriva krizu. To dovodi do toga da su sada i poduzeća ohrabrena i može se reći da je recesija u eurozoni prošla. Ponovo se bilježi gospodarski rast iako uzroci krize nisu otklonjeni."

Šteti li štednja?

Nedostatak konkurentnosti, prekomjerni proračunski deficiti, nedostatak kontrole banaka - sva ta problematična polja još nisu riješena. Kada su u pitanju strukturalne reforme i fiskalna konsolidacija, sjeverni Europljani sebe vide izloženim sve češćim optužbama da se južne zemlje prisiljavaju na štednju do iznemoglosti. Stručnjaci Josef Mayr i Jörg Krämer ne prihvaćaju ovaj argument. Oni tvrde da strogi kurs štednje nema alternative.