Vrlo upitan novi genetski test

„Pa i mi smo ljudi!“, povikao je prošlog četvrtka glumac Sebastian Urbanski u Berlinu na konferenciji za tisak, ogorčen viješću o uvođenju novog testa koji bi trebao pokazati je li neko još nerođeno dijete boluje od Down sindroma ili ne. Test bi trebao biti „pušten u promet“ već slijedećih dana iako se o njemu i njegovoj moralno-etičkoj ispravnosti raspravlja već mjesecima. Urbanski koji i sam boluje od ovog sindroma bio je jedan od najžešćih protivnika uvođenja ovog genetskog testa.

U raspravu oko toga smije li se dozvoliti korištenje ovog testa ili ne, bili su uključeni pravnici, političari, predstavnici farmaceutske industrije, liječnici i drugo medicinsko osoblje kao i predstavnici raznih udruga invalida. Nakon niza mjeseci, ovih je dana konačno u Berlinu predstavljen rezultat istraživanja i vještačenja povjerenika savezne vlade za pitanja invalida koji jasno pokazuje da prenatalni test kojim se preko krvi ustanovljuju eventualne „greške“ na genu koje dovode do Down sindroma, krši zabranu diskriminacije koja se jamči njemačkim Ustavom ali i zakon o genetskoj dijagnostici.

Pozitivna dijagnoza najčešće dovodi do abortusa

Povjerenik savezne vlade za pitanja invalida, Hubert Hueppe, tvrdi kako je svrha ovog testa isključivo diskriminacija i usmrćivanje nerođene djece ukoliko test pokaže pozitivni rezultat. Prema njegovom mišljenju on stoji u suprotnosti s medicinskom etikom. „On ne služi ni u medicinske niti u terapijske svrhe, budući da je Down sindrom neizlječiv. Samim time njegova je jedina svrha – selekcija. To je diskriminacija najgore vrste“, rekao je Hueppe. S njime se složio i autor testa pravnog vještačenje, Klaus-Ferdinand Gaerditz. On kaže kako je jedina svrha ovog testa ona komercijalna; testiranje bi trebalo stajati oko 1.200 eura.

Procjenjuje se da 90 posto slučajeva u kojima je ustanovljena „greška“ na genima, konkretno, postavljena dijagnoza trisomije, dovode do abortiranja nerođene djece. No, usprkos tome, predsjednik Udruge liječnika, Frank Ulrich Montgomery, zastupa stanovište kako test ima i svoje pozitivne strane. „Naše se društvo odlučilo za prenatalnu dijagnostiku. To se sada više ne može zaustaviti. U svakom slučaju je bolje koristiti se ovim testom nego primjerice dosadašnjim ispitivanjem plodne vode“, rekao je Montgomery.

Jednostavan test otežava donošenje odluke

Gabriele Frech iz savjetovališta za trudnice i prenatalnu dijagnostiku „Cara“ u Bremenu drži pak novi način testiranja vrlo problematičnim. „Život s djecom invalidima u Njemačkoj se vrlo često predstavlja kao težak i pun patnje. Samim time, žene dolaze pod pritisak. Ovakvim jednostavnim testom čini se kao da se patnja može vrlo lako izbjeći. No, to nije tako. To znači i preuzimanje velike odgovornosti. Osim toga, on bi mogao biti tek početak – moglo bi se dogoditi da ćemo ubuduće moći pročitati genom embrija čime bi moglo biti postavljeno u pitanje sve što na bilo koji način odudara od norme“, mišljenje je Gabriele Frech.

Potrebna su nam nova pravila

Prema njezinom mišljenju međutim, s tehničke strane, ovaj novi test u svakom slučaju predstavlja napredak. On je manje rizičan od dosadašnjeg testa plodne vode koji u najgorem slučaju može dovesti do pobačaja, odnosno, smrti nerođenog djeteta. „Mi želimo ponovno otvoriti etičku raspravu. Riječ je naime o osnovnom pitanju – želimo li kao društvo selektirati i ukloniti nerođenu djecu samo zato što imaju određene manjke na genima?“, pita se Frech.