Malo "ognjišta", malo investicije
14. rujna 2019
"A kako živimo, rođeni brate. Niti što radi niti što imamo. Niti imamo bolnica niti ima firmi niti škola", priča umirovljenik Rade Lazić iz Drvara. Kaže da mladi odlaze ne samo iz Drvara nego i iz drugih općina sa srpskom većinom. "Vidite kako je, nema nigdje nikoga. Cijepaju drva, to je jedino što rade ljudi ovde. A ovaj jedan dan koji dođu neki političari pa podignu narod... što da radimo ostalu godinu dana?"
Drvar dijeli sudbinu općina Glamoč, Grahovo, Bosanski Petrovac iz kojih je srpsko stanovništvo protjerano tijekom rata. Nakon Dejtonskog sporazuma je taj teritorij, zajedno s Drvarom, pripao Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim da dio Drvara uđe u sastav Republike Srpske.
Povratak nije bio jednostavan, ali ni nakon više od dva desetljeća nema naznaka boljeg života za Srbe koji su se vratili i koji su ponovno većina u ovim općinama.
Takva atmosfera odličan je poligon za prelamanje dnevne politike preko leđa građana. Posljednja takva epizoda bila je dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Drvar u petak (13.9.). U okviru Dana sjećanja su se na svečanosti "Krajino moja" čuli pompozni govori sa spominjanjem "vijekovnih ognjišta".
Srbi iz Drvara i ostalih općina sa srpskom većinom nedavno su se oštro usprotivili najavi iz Hrvatske demokratske zajednice da će u Drvaru organizirati proslavu "oslobađanja" ove općine. Inicijativa je demantirana iz vrha te stranke, a srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da bi, u slučaju takve proslave, došao u Drvar spriječiti je.
Epilog je posjet Dodika i Vučića tijekom kojega je srpski predsjednik objavio da će Beograd donirati Drvaru milijun eura i dvjema manjim općinama po 250.000 eura.
"Niti jednu lošu riječ nećemo reći, reći ćemo da poštujemo Hrvate i Bošnjake. Želimo u miru živjeti s njima stotinama godina. I to je jedina budućnost za koju se zalažemo. Ali ne damo nikome da izvrće povijest i da od žrtve pravi dželata. Ne damo nikome da od srpskog naroda pravi krivca za ono za što srpski narod nije bio kriv. I štitit ćemo svoj narod. Mi Srbi moramo biti jedni uz druge", rekao je Vučić.
Provokacija ili ne?
U ovom posjetu nema ništa čudno, kaže Miloš Šolaja, profesor banjalučkog Fakulteta političkih znanosti. Kaže da je besmisleno u odlasku Vučića i Dodika u Drvar tražiti nekakvu provokaciju.
"Druga je stvar što Vučić, kojemu se bliže izbori u Srbiji, računa i na određeni broj ljudi iz ovih općina koji žive u Srbiji. Dakle, to ima svoju praktičnu komponentu. Ne vidim tu ništa sporno, konflikt se može naći ako ga baš želite tražiti", kaže Šolaja za DW.
Konflikt je izbjegnut kada je HDZ povukao inicijativu o obiljležavanju "oslobađanja" ovih općina što je u praksi bilo protjerivanje velikog broja Srba. Danas, kako poručuje Dodik, iza Srba u četiri zapadnokrajiške općine stoji Republika Srpska i Srbija.
"Ovo je srpski grunt ovdje. A ovaj narod je naučio da su razni režimi ovdje bili, ali da su Srbi ostali. Ima srpskog grunta, ima srpskog naroda, a bit će ga sve više", rekao je Dodik.
Drugačije od Šolaje na stvar gleda Slavo Kukić, profesor iz Mostara. Nema načelno ništa loše u tome da predsjednik Srbije obilazi srpski narod, smatra on, ali "dolaženje na značajne datume kako bi izazivao homogenizaciju može uputiti na to da on ponovno želi oživjeti neke ideje iz prošlog stoljeća". "To samo može ići na štetu Srbima u tim krajevima da se preko njihovih leđa kroji dnevna politika", kaže Kukić za DW.
No, politika puno ne zanima Erminu i Hrustana Vlatovića, koji već neko vrijeme žive i rade u Drvaru. Zbog posla su se doselili iz Travnika, ali kažu da će prvom prilikom napustiti BiH. Ne zbog međuetničkih odnosa već zbog teškog života.
Supruga Emina kaže: "Mi smo iz Travnika došli ovdje i nemamo problem sa susjedima, sve je dobro... Ja sam došla sa suprugom jer nismo htjeli biti razdvojeni. Teško se živi jer su plaće male. Nebitna je nacija, ispaštamo svi."