Vukovarci su se odlučili za zajednički život u miru

„Mirno je, mirno je - tu nije bilo nikakvih i nema nikakvih problema“ – ovim je riječima vukovarski gradonačelnik Željko Sabo odgovorio na pitanje u kakvom je ozračju danas, nakon katoličkog i uoči pravoslavnog Božića, grad koji je postao simbolom razaranja u hrvatsko-srpskom sukobu. Međutim, Sabo odmah dodaje: „Ono što ja ističem kad mi dolaze mnogi veleposlanici ili strane delegacije, kad nas ispituju o gradu Vukovaru, o nekom suživotu ili zajedničkom životu, ja obično volim reći - ŽIVOTU u gradu Vukovaru.“ Naglašava kako, unatoč vjerovanju mnogih, nacionalne tenzije u Vukovaru apsolutno nisu problem o kojem bi trebalo trošiti puno riječi: „Vukovar je bio broj 1 u Hrvatskoj, drugi u bivšoj Jugoslaviji, nakon Maribora, po bruto društvenom proizvodu. Mi smo danas, nažalost, u Hrvatskoj posljednji, najsiromašniji grad, s najvećom stopom nezaposlenosti. Znači tu je problem.“

Siromaštvo i nezaposlenost najveći su problemi

To potvrđuje i predsjednik Zajednice vijeća općina Vukovara Dragan Crnogorac. Kaže kako vjernici pravoslavne ispovijedi Božić dočekuju u duhu svoje vjere, ali „i dalje u teškoj ekonomskoj situaciji, s velikom stopom nezaposlenosti i diskriminaciji pri zapošljavanju.“ Crnogorac napominje da je to teško dokazati, ali dodaje: „Trebate se predstaviti kao Srbin i vidjet ćete kako ćete proći kad idete na razgovore.“ Osobito jer su glavni, i gotovo jedini poslodavci u Vukovaru danas država i javne službe.

Nerazumijevanja ima i kada je riječ o diobi vlasti. Priznaje međutim da je ekonomski teško svim Vukovarcima i naprosto ih ljuti što mediji posvećuju više pažnje izjavama političara i državnih dužnosnika. Slično je i sada kada je Srbija Međunarodnom sudu pravde u Haagu predala svoju tužbu protiv Hrvatske za genocid, kaže Crnogorac: „Sukobi ili odnosi među državama kroz javnost su se prelamali na našim leđima na način što su nas pitali što će to sad vama značiti hapšenje ratnih zločinaca u Haagu, izricanje presuda , pa evo sad kod podnošenja tužbi. Ja ću vam reći iskreno – suštinski, u gradu Vukovaru to neće nešto puno promijeniti, hoće li to nešto donijeti ili odnijeti. Mali ljudi imaju druga iskustva.“

Rat kao tabu tema

„Svi koji su ostali i koji su se vratili u Vukovar odlučili su živjeti zajedno u miru,“ objašnjava gradonačelnik. „Međutim, ako žele, da tako kažem, nekako zajedno da žive i da se druže,“ dodaje Crnogorac, „mislim da je sigurno jedna od tema koju nikada, nikada ne spominju - rat.“

„U onim trenucima kada su zajedno, kada se druže i kada dijele svoje zajedničke probleme, o ratu ne pričaju kako se ne bi doticali tema i rana bolnih za sve Vukovarčane“, kaže predsjednik ZVO-a. Razlog su različita iskustva i različita gledišta na zbivanja u ratu iako je, nastavlja Dragan Crnogorac, neosporno da su se neke stvari u gradu dogodile. „Činjenice se ne mogu izbrisati, ali stvarnost je nešto drugo, što mi sada moramo da živimo. Taj sukob i taj rat sigurno nije donio ništa dobroga za grad Vukovar, građanima Vukovara pogotovo, jer kao što vidite, grad je ekonomski razrušen, društveno isto tako.“

„Grad mira, tolerancije i zajedništva“

Ono što se dogodilo 1991. apsolutno treba ostati među mladima, ali to im ne treba biti osnova na kojoj oni trebaju graditi svoja poznanstva, prijateljstva i svoje živote, misli Crnogorac. „Ono za što se ja zalažem jest da do izražaja dođe bogatstvo nacionalnih manjina“, dopunjuje ga Sabo i dodaje: „Unatoč svim patnjama i činjenici da se još uvijek ne zna sudbina 361 osobe, mi još možemo istaknuti primjer Vukovara kao grada mira, tolerancije i zajedništva.“

„Sigurno da je u interesu Srba u gradu Vukovaru da svi građani žive ravnopravno, da svi građani žive u što boljim odnosima i da nema diskriminacije u gradu Vukovaru. Sigurno da će Srbi, a i pravoslavna crkva doprinositi na tom putu da odnosi između svih građana budu što bolji, normalno, poštujući različitosti svih građana grada Vukovara, pa tako i Srba, odnosno pravoslavaca u gradu Vukovaru,“ kaže Crnogorac.

Intenzivna obnova sakralnih objekata

Za razliku od prijašnjih godina pravoslavci u Vukovaru ovaj će Badnjak i Božić slaviti u dvjema crkvama. „Crkva svete Petke na Dobroj vodi gotovo je potpuno obnovljena, no ima još par imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta koji se moraju riješiti s gradom Vukovarom. Novosagrađena Crkva Stefana Dečanskog u Borovu naselju u dobroj će mjeri biti spremna ugostiti sve vjernike, kako u porti crkve, tako i u unutrašnjosti i dvorištu. Crkva svetog Nikolaja u Vukovaru, koja je najveća pravoslavna crkva u gradu, u velikoj je obnovi i ona neće biti spremna za organizaciju Badnjaka i Božića,“ priča Dragan Crnogorac.

Ta parohijska crkva znatno je bila oštećena u ratu, a obnova pravoslavnih sakralnih objekata, što se gotovo isključivo financira iz hrvatskog državnog proračuna, intenzivirala se upravo prošle godine. Za gradonačelnika Željka Sabu to nije iznenađenje: „A čujte, sigurno da je to dio koalicijskog sporazuma HDZ-a i SDSS-a na državnoj razini.“ On drži da je vlada ipak trebala prije i puno više ulagati u ekonomski razvoj grada, jer ljudi praznih džepova s nelagodom odlaze i u crkvu, budući da nemaju mogućnost dati svoj financijski prilog.

No čestitku svojim sugrađanima gradonačelnik izgovara iskreno: „Svim vjernicima katoličke vjere želim ugodan, sretan blagdan Sveta tri Kralja, a vjernicima pravoslavne vjere želim čestit Božić, Hristos se rodi.“

Autorica: Tatjana Mautner

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm