Zabrana pro-kurdske stranke: Erdogan na putu ka eskalaciji
27. lipnja 2021
Tragedija koja se prošlog tjedna dogodila u uredu kurdske stranke HDI u Izmiru je šokirala Tursku: jedan 27-godišnji ekstremist je upao u prostorije naoružan kalašnjikovom i tamo je ubio jednu 38-godišnju zaposlenicu koja se u tom trenutku kao jedina nalazila u podružnici stranke.
Žrtava je trebalo biti mnogo više jer je jedan sastanak s mnogim istaknutim predstavnicima HDP-a odgođen u posljednjem trenutku. Svi oni su trebali biti žrtve pokolja.
Počinitelj je kasnije policiji rekao kako mu je „san od djetinjstva" ubiti što je više moguće pripadnika Kurdske radničke stranke (PKK) No PKK je odavno zabranjen ali turske vlasti često HPD, koja slijedi potpuno drugačije ciljeve, izjednačava s PKK-om koja je zbog terorističkih aktivnosti zabranjena i u većem dijelu Europe.
Sije li Erdogan mržnju?
Zato HDP, treća po veličini politička stranka u Turskoj, tursku vladu smatra odgovornom za ovo krvoproliće. „Brojna stigmatiziranja su stvorila plodno tlo za napade poput onog prošlog tjedna", glasi kritika. „Jedna je stvar ukazivati na greške jedne stranke ali je potpuno druga ako jednu stranku demonizirate i od jutra do mraka ju proglašavate pobornicom terorizma. Tada ne smijete biti iznenađeni ako netko HDP mrzi i napadne", kaže politolog Ibrahim Uslu.
Posebice se ultranacionalistička stranka MHP, koalicijski partner vladajuće Erdoganove AHK stranke, nalazi na meti kritika. Počinitelj zločina se na Instagramu inscenirao tzv. „vučjim pozdravom", simbolom desno ekstremnog turskog pokreta „Sivi vukovi" koji je blizak MHP-u. No umjesto da se distancira od zločina, MHP poručuje kako je ubijena djelatnica bila pripadnica „milicije".
HDP pred gašenjem
Ankara u posljednje vrijeme pojačano vrši pritisak na HDP: osim optužbi za bliskost s teroristima sada je tu i konkretan zahtjev nekoliko predstavnika vlade za zabranom iza koje je uslijedio i službeni zahtjev državnog odvjetništva.
Sada je i Ustavni sud prihvatio zahtjev i pokrenuo proces zabrane. Obrazloženje: pripadnici HDP-a su svojim izjavama i postupcima namjeravali potkopati državni integritet. U gotovo svim slučajevima je dokazni materijal više nego tanak i proizvoljan.
Mnogi promatrači polaze od toga da je pojačani pritisak povezan s predizbornim kalkulacijama. „Vlada pokušava raskoliti oporbe: što je više HDP potisnut na marginu, to je lakše podijeliti oporbu. To je opet jamac vladi za ostanak na vlasti", kaže novinar Levent Gültekin.
U udruženom oporbenom bloku i socijaldemokratska CHP kao i nacionalistička IYI stranka ovise o biračkom tijelu koje je pretežito skeptično naspram Kurda. Stoga bi, kako kalkulira vlada, suradnja i solidarnost s HDP-om mogle samo naškoditi ovim strankama.
Mnoge situacija podsjeća na 2015. kada je na parlamentarnim izborima HDP po prvi put ušao u parlament s 13 posto glasova dok je AKP istodobno pretrpio teške gubitke. Odmah nakon toga je uslijedila ofenziva protiv prokurdske stranke. To je opet probudilo ekstremiste iz PKK ali i islamske države koji su počinili nekoliko napada diljem Turske.
Eskalacijom do pobjede
Ovakva situacija koja je nalikovala na građanski rat, je kod mnogih birača pobudila želju za stabilnošću. Na prijevremenim izborima u studenom 2015. AKP je opet osvojila apsolutnu većinu.S obzirom na loše trenutne rezultate ispitivanja javnog mnijenja, mnogi procjenjuju da bi AKP ponovno mogao posegnuti za istim trikom.
„Ono što pokušavaju je repriza krvavih igrica koje smo već doživjeli u prošlosti", kaže dopredsjednik HDP-a Mithat Sancar.
Trenutno kurdski tabor još nije reagirao agresivnim protureakcijama na prijeteću zabranu HDP-a, eskalacija još nije na vidiku.
No čak ako Erdoganu i pođe za rukom zabraniti pro-kurdsku stranku, to automatski ne znači prednost na izborima.
Oko šest kurdskih birača neće samo tako nestati, oni bi svoj glas mogli dati nekoj novoosnovanoj kurdskoj stranci.No moguće je da se kurdski birači okrenu i nekoj oporbenoj stranci poput CHP-a koja se u posljednje vrijeme ipak malo otvorila HDP-u.