Zabrinuti i njemački seljaci

Jedinstvena izložba poljoprivrednih dostignuća, vrhovni susret međunarodne agrarne politike - Međunarodni zeleni tjedan se resi raznim superlativima. Osim toga ove godine taj sajam slavi rođendan. Prije 90 godina je u Berlinu održana prva poljoprivredna izložba, a zato što su brojni muškarci došli u zelenim mantilima nazvana je "Zeleni tjedan".

Dok uprava sajma slavi jubilej i ove godine se veseli zbog 1.660 izlagača iz 65 zemalja (16. do 24.1.), njemačkim poljoprivrednicima nije do slavlja. Predsjednik Njemačkog seljačkog saveza Joachim Rukwied smatra da su poljoprivrednici u teškoj, pa čak i opasnoj situaciji. "Imamo smanjenje prihoda za oko 30 posto na samo oko 30.000 eura bruto po djelatniku." Od toga moraju biti plaćeni ne samo socijalni doprinosi, nego i vraćani krediti i ostvarena vlastita zarada. "To se ne može uspoređivati s bruto-zaradom jednog zaposlenika u poduzeću", kaže Rukwied.

Meso po dampinškim cijenama

Kriv je pad otkupnih cijena. Za goveda i svinje seljaci danas dobiju četiri posto manje nego prije godinu dana, otkupna cijena prasaca je pala za šest posto. Seljak na svakoj prodanoj kobasici zaradi samo 12 centi (oko 90 lipa, op. ur.), izračunao je Rukwied.

To nikoga ne može iznenaditi, jer već godinama trend ide prema divovskim farmama s desecima tisuća životinja, od kojih se dobiva jeftino meso. To pokazuje i takozvani "Atlas mesa" koji su pred Zeleni tjedan predstavili Zaklada Heinricha Bölla i Savez za zaštitu okoliša i prirode. Proizvodnja svinjskog mesa je od 1994. do danas porasla za 50 posto, a proizvodnja mesa od peradi je od tada utrostručena.

Organizacija BUND zahtijeva smanjenje broja životinja na farmama i povećanje otkupnih cijena. Seljački savez, pak, zahtijeva samo poboljšanje uvjeta za životinje i odgovarajuće povećanje otkupnih cijena. "Nije presudan broj životinja", kaže Rukwied. "Važno je da i dalje poboljšavamo uvjete u kojima se uzgajaju životinje."

Da su seljaci na to spremni pokazala je inicijativa "Tierwohl" (dobrobit životinja, op. ur.). 4.600 seljaka je investiralo u poboljšanje uvjeta u kojima žive njihove životinje.

Previše mlijeka na svijetu

Ali, seljaci od toga ne profitiraju. Tko u supermarketu traži meso s oznakom te inicijative, neće ga pronaći. Savezni ministar prehrane Christian Schmidt (CSU) rado bi to promijenio. Zalaže se za jedinstveno označavanje agrarnih proizvoda od životinja koje su uzgajane u prikladnim uvjetima. Jer, 90 posto potrošača spremno je platiti više za hranu koja potječe od tako uzgajanih životinja.

Tako izgleda teorija. U praksi Nijemac rado poseže za robom koja je snižena. Trenutno se i mlijeko može dobiti vrlo jeftino. Seljak u Njemačkoj za litru mlijeka dobiva samo 24 centa (oko 1,8 kuna). To ne pokriva ni proizvodne troškove. A u cijelom svijetu je previše mlijeka. U Novom Zelandu, Australiji i SAD-u se proizvodi više, a Kina kupuje manje nego što se očekivalo.

Nedostaje Rusija

Pogoršanju stanja doprinijelo je i uvođenje sankcija Europske unije protiv Rusije. Moskva je uzvratila zabranom uvoza brojnih agrarnih proizvoda sa Zapada.

Rusija je uz Švicarsku i Sjedinjene Države s oko 1,8 milijarda eura izvoznog obujma za njemačke agrarne proizvode na godinu bila jedan od najvećih kupaca izvan Europe. "Tu je izvoz prepolovljen i procjenjujemo da nam tako nedostaje prihod od 500 do 600 milijuna eura godišnje", kaže Rukwied.

Službeno je Rusija, koja je na prošlom sajmu imala najveći izložbeni prostor, cijelu jednu halu, otkazala sudjelovanje. Ipak, na sajmu se može vidjeti sibirsko pivo i još nekoliko proizvoda. To je organizirao jedan uvoznik ruskih proizvoda koji živi u Berlinu, jer si nije htio zamisliti Zeleni tjedan bez ruskog sudjelovanja.

Prehrambena industrija pod pritiskom

Njemačkim seljacima to ne pomaže. Ali, oni nisu jedini koji se žale na Zelenom tjednu.

I njemačka prehrambena industrija se žali na izuzetni pritisak. Promet je prošle godine pao za 3,4 posto na 166,3 milijarde eura. Glavni direktor Saveza prehrambene industrije Christoph Minhoff govori o "osjetnom padu" i "najgorem rezultatu u posljednje četiri godine".

Više je razloga za to. "Slaba potražnja, trajno visoki troškovi plaća, energije i sirovina, sve jači pritisak konkurencije te sve manje mogućnosti za ostvarenje zarade u inozemstvu povećavaju pritisak glede zarade u prehrambenoj industriji", kaže Minhoff.

On zahtijeva promjenu odnosa prema hrani. Potencijal je tu, kaže on, jer prema jednoj aktualnoj studiji Saveza prehrambene industrije 75 posto potrošača je svjesno velikog značenja prehrane za zdravlje.

Studija također pokazuje da samo 34 posto njemačkih potrošača redovito kuha, 42 posto gotovo nikada. Zato se promet gotovih jela u posljednjih šest godina gotovo utrostručio.