Zakonom na zakon - u još dublju krizu

Kada je u srpnju ove godine, sada već bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH, malo je onih koji su vjerovali da bi se politička kriza mogla ovoliko zakomplicirati. I politički i esnaf zadužen za analizu, vjerovao je da će se ili postići dogovor u vezi s nametnutom odlukom o zabrani negiranja genocida ili će se političke strasti smiriti i nastaviti s lihgt varijantom nefunkcioniranja državnih institucija.

Tko je iznad koga

Međutim, Republika Srpska je tada odbacila sporne odredbe i zakonom ga proglasila ništavnim na dijelu teritorija nad kojim ima ingerenciju. Taj zakon sada je stupio na snagu, nakon što je odbačen veto Kluba Bošnjaka. Sada se postavlja pitanje koje se postavljalo i kada je usvojen, kako će se taj zakon provoditi. Znači li to da će netko tko negira genocid u RS-u biti predmet istrage SIPA-e i mogu li u tom slučaju institucije u RS-u spriječiti državne organe u provođenju istrage? Tko je nadležan ukoliko netko RS naziva genocidnom, za što je novim zakonom definirana novčana i kazna zatvora, a prijavljen je na adresi u Federaciji BiH, a u trenutku kršenja zakona se nalazi na teritoriju RS-a?

Ni tada, kao ni danas, pravnici nemaju jasan stav. I tada su mnogi upozoravali da nije dobro donošenje zakona na ovaj način, te da nije dobro ni njihovo nametanje.

„Mnogo nepoznanica i za ovakav sistem kao što je BiH. Mislim da će oba ta zakona, nametnuti od strane visokog predstavnika i zakon koji ga poništava na teritoriju RS-a, biti neprovodivi ili provodivi u jako malom broju slučajeva“, rekao je nakon usvajanja ovih zakona u Narodnoj skupštini RS-a odvjetnik Aleksandar Jokić.

„To je okej"

Ukazom predsjednice RS-a Željke Cvijanović zakon kojim se poništava važenje Inzkove odredbe o zabrani negiranja genocida stupio je na snagu, i za službenu Banjaluku stvar je završena. Izmjene Kaznenog zakona BiH neće se provoditi na teritoriju RS-a.

„Naš Ustavni sud (Ustavni sud RS-a, op.a.) je rekao da je to OK. Prošli smo tu proceduru. Vjerojatno će doći do Ustavnog suda BiH, koji će sve što je u RS-u, po inerciji smatrati nevažećim. Ali ja moram poručiti da će on važiti i nakon toga. Nema čak potrebe ni da idemo na skupštinu. Mi ćemo osigurati da se naši zakoni provode", rekao je Dodik.

Istovremeno, u Klubu Bošnjaka najavljuju apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kažu da je ovo nastavak etničkog čišćenja i pozivaju OHR da reagira.

„Nakon ovog ukaza trebaju reagirati svi. Ići ćemo na apelaciju Ustavnom sudu BiH. Mislim da je predsjednica pobrkala nadležnosti i to ne može na takav način funkcionirati. Nešto se mora hitno uraditi", kaže Mihnet Okić, delegate Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.

Iz krize u potpunu blokadu

Kao produkt svega ovog BiH se nalazi vjerojatno pred najvećim postdejtonskim izazovom, nakon najave da će se pred zastupnicima naći zakoni kojima se „vraćaju nadležnosti Republici Srpskoj“. Sve je spremno, samo se čeka konačna verzija prijedloga, kaže Milorad Dodik.

„Proglasit ćemo ništavnim zakone o sudu i tužilaštvu na prostoru RS-a. To ćemo uraditi sa SIPA-om, s obavještajnom službom. Obavještajnu službu ćemo formirati odmah. Nakon tih odluka SIPA-i zabraniti djelovanje na teritoriju RS-a i dati joj rok da napusti RS. Ukoliko se to ne dogodi, onda ćemo primjerenim mjerama to učiniti“, rekao je Dodik, zakazujući sjednicu entitetskog parlamenta za kraj ovog mjeseca.

U igri je još i preispitivanje statusa u Oružanim snagama BiH i Upravi za indirektno oporezivanje BiH. S druge strane, oporba u RS-u je otkazala Dodiku „srpsko jedinstvo", koje se pojavilo kao model djelovanja nakon nametanja Inzkovog zakona. Dodikove poteze već su proglasili avanturističkim, koji bi, kažu, samo mogli RS odvesti u destabilizaciju i konflikt.

„Ne želimo sudjelovati u kreiranju radikalnih koraka, potencijalnih sukoba i nečemu što može izazvati nestabilnost u RS-u“, kaže prvi čovjek PDP-a Branislav Borenović.

Kako u praksi

Opet se postavlja pitanje provođenja ovog plana u praksi. U sve navedene institucije i sigurnosne agencije RS je uključen s nešto manje od trećine kadra. Potez koji se planira, nije realno provesti", kaže politički analitičar i pravnik Vehid Šehić.

„Ako govorimo o vladavini prava, onda se moraju poštovati zakoni ove zemlje. Ne može skupština RS-a negirati zakone koji su doneseni na državnoj razini. Tako da je za mene kao pravnika to gotovo nemoguće napraviti. Zakoni će i dalje važiti na cijelom teritoriju BiH“, kaže Šehić.

Zajedno s koalicijskim partnerima SNSD na čelu s Miloradom Dodikom ima mogućnost usvajanja potrebnih zakona u entitetskoj skupštini i bez oporbe. A sudeći po najavama u taj proces će ući, kako poručuju iz SNSD-a, bez obzira na posljedice.

Posljedica bi moglo biti jer su, kako poručuju iz američke Ambasade u BiH, sankcije spremne i na njihovoj upotrebi se neće oklijevati. Poručuju da ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet povukao iz državnih institucija, te da SAD čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

“Nećemo se povući”

„Prijedlozi kojima se unazađuju mir i napredak postignuti u posljednjih 26 godina vode samo u izolaciju i ekonomsku propast. Sjedinjene Države spremne su koristiti sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizirajuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unapređenju funkcionalnosti”, poručili su iz ambasade SAD-a u BiH.

Program SNSD-a koji se sprema zove se „Samostala Republika Srpska, u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine“ i kako poručuje prvi čovjek stranke, odnosi se na rad na vraćanju nadležnosti koje su RS-u otete. Bez obzira na upozorenja, poručuju da nema nazad.

„Naša je procjena da je ovo trenutak kada nema nazad. Mi mislimo veoma ozbiljno i nećemo se povući pred prijetnjama i sankcijama, kao što ste mogli svjedočiti u nekom prošlom vremenu", kaže Dodik.

Upozorenje PIC-a

Zasjedali su i ambasadori Vijeća za implementaciju mira (PIC) koji traže da se prekinu aktivnosti koje vode destabilizaciji i prijetnje odcjepljenjem.

“Ambasadori Upravnog odbora PIC-a očekuju od svih političkih predstavnika da odbace retoriku koja vodi destabilizaciji i podjelama te da prekinu sve aktivnosti u tom pogledu, uključujući i prijetnje odcjepljenjem i osporavanje postojanja BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Ustrajni smo u podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH. Pokušaji da se poništi 26 godina teško stečenog napretka i mira, suprotni su onom na što su se svi politički lideri obvezali i kuda BiH treba ići”, priopćeno je iz OHR-a nakon sjednice PIC-a, uz navedeno protivljenje Ruske Federacije.