Zapadni Balkan među prioritetima Cipra

Zadnjih godina zemlje koje su preuzimale rotirajuće predsjedanje EU-om, počevši od Švedske, preko Španjolske, ali i Belgije, Mađarske i Poljske, među svoje prioritete ubrajale su i nastavak proširenja Unije. Danska, koja je upravo završila svoj šetomjesečni mandat na čelu EU-a, među šest najvažnijih rezultata svog predsjedanja navela je upravo područje eurointegracija, davanje kandidatskog statusa Srbiji i početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom: „Tijekom danskog predsjedanja puno pažnje smo posvetili europskoj perspektivi zapadnog Balkana iako smo u EU-u imali unutarnju krizu i probleme“, smatra danski ministar za europska pitanja Nikolai Vamen.

„Ne treba zaboraviti da je birajući put demokracije, reformi i mira zapadni Balkan izabrao europski način. U pitanju je povijesna stvar. Ovaj dio svijeta može u budućnosti zauvijek iza sebe ostaviti problematičnu prošlost, ispunjenu ratovima i nasiljem i susjedskim odnosima kakvi nikada neće biti dio EU-a“, napominje Vamen.

Ambiciozno predsjedanje

Cipar, koji je 1. srpnja preuzeo predsjedanje EU-om, kaže da će njihov moto u sljedećih šest mjeseci biti kretanje ka boljoj Europi, Europi koja će odgovoriti na potrebe svojih građana, ali i imati odgovarajuću ulogu u svijetu. Svjesni da u ovom trenutku klima nije najbolja ni u EU-u, ali ni na Cipru, iz Nikozije poručuju da ih to, kao ni činjenica da je u pitanju mala, jedna od najmlađih i članica EU-a koja prvi put predsjeda EU-om, neće omesti da ovo predsjedanje obave na pristojan, skroman ali ambiciozan način.

Tako se među prioritetima predsjedanja koje je Cipar izložio u Bruxellesu, pored sve prisutne teme izlaska iz gospodarske krize, našao i nastavak proširenja. On bi trebao biti utemeljen na zaslugama zemalja zainteresiranih za članstvo, striktnoj uslovljenosti, ali i razvoju:

„Island i zapadni Balkan bit će prioriteti za šestomjesečno predsjedanje Cipra. Radit ćemo na već dogovorenoj Mapi puta i nadamo se da ćemo u prosincu ostaviti unaprijeđene dosijee za svaku od zemalja kandidata“, kaže nekadašnji ciparski ministar vanjskih poslova i član Europskog parlamenta Ioannis Kasoulides.

Suočavanje s pogreškma je put naprijed za Srbiju

Tako se do kraja ciparskog predsjedanja očekuje da BiH ispuni uvijete iz Mape puta dogovorene tijekom dijaloga na visokoj razini i da od prosinca dođe u situaciju da podnese vjerodostojan zahtjev za kandidatski status. Crna Gora bi do preosinca trebala proći opsežnu dubinsku kontrolu, s fokusom na vladavini prava, o čemu bi izvješće Vijeću EU-a trebalo podnijeti do kraja godine.

Kad su kosovske eurointegracije u pitanju, službena Nikosija, koja nije priznala neovisnost Kosova, kaže da će se tim pitanjem baviti kroz postojeći europski radni okvir, bez utjecaja nacionalne agende i uz opće prihvaćen statusno neutralan pristup EU-a. Na pitanje kako se iz ugla Cipra gleda na novu vlast u Beogradu, Kasoulides kaže da je izjavom predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, kojom on negira genocid u Srebrenici, napravljen korak unazad: „Nadam se da je to samo jedna prepreka na putu Srbije, jer govoreći iz iskustava moje zemlje i problema koje Cipar ima s Turskom, ali i iskustva Njemačke i Francuske, koje su napravile ono što je danas EU, suočavanje s pogreškama je najbolji način da se ide naprijed, a ne njihovo negiranje ili uvjerenje da pogreške nisu ni postojale“, zaključuje Kasoulides u razgovoru za DW.