Zbog droge smaknuti svi muškarci u selu

U cijelom selu nema muškarca. Svi muški stanovnici su smaknuti zbog trgovine drogom. To je u veljači ove godine otkrila iranska dopredsjednica mjerodavna za žene i obitelj, Shahindokht Molaverdi. Ona je pritom u pitanje dovela smisao smrtne kazne pitajući, tko će se u budućnosti brinuti za udovice i siročad. U Iranu za njih nema državne socijalne pomoći.

Selo bez muškaraca nalazi se u Beludžistanu, siromašnom području na jugoistoku Irana, uz granicu prema Pakistanu i Afganistanu. Tu je vrlo rašireno krijumčarenje i prodaja droge. U toj regiji vladaju jake suše. Često je trgovina drogom jedini izvor prihoda. A droga ne manjka: u susjednom Afganistanu se proizvodi više od 90 posto opijuma u svijetu, od kojeg se pravi heroin. Njemačka tajna služba BND smatra da glavna ruta krijumčarenja heroina iz Afganistana u zapadnu i srednju Europu ide preko Irana i Turske.

Mrtvi na objema stranama

Beludžistan je prva postaja na toj ruti. Tu je prva crta iranske borbe protiv trgovine drogom. Pritom ima žrtava na obje strane. Prema službenim podacima od 1979. je u borbi protiv krijumčara droge poginulo više od 3.700 pripadnika iranskih snaga sigurnosti.

Kako pokazuje selo bez muškaraca, ni iranskim sudovima ljudski život ne znači puno: 2015. je u Iranu smaknuto 966 ljudi, od toga dvije trećine - točnije 638 - zbog trgovine drogom. To je više nego i jedne godine od 1990. Smrtna kazna prijeti svakome tko bude uhvaćen s najmanje pet kilograma opijuma ili s 30 grama heroina ili metamfetamina. U svijetu 32 države imaju smrtnu kaznu za trgovce drogom. Stvarno ju se uz Iran izvršava u Saudijskoj Arabiji, Kini, Indoneziji, Tajlandu i Singapuru.

Unatoč drakonskim kaznama trgovina drogom je u Iranu i dalje vrlo raširena pojava. Prema navodima "Stožera Islamske Republike za borbu protiv droge" svakoga dana u Iranu s konzumiranjem droge počne 100 novih ljudi. Po navodima ministarstva za rad i socijalnu skrb 70 posto njih postanu ovisnici. Ukupni broj ovisnika u Iranu procjenjuje se na oko tri milijuna. To kao i uloga Irana kao tranzitne zemlje odražava se i u količini zaplijenjene droge. 2012. je tri četvrtine u svijetu zaplijenjenog opijuma zaplijenjeno u Iranu, kao i četvrtina zaplijenjenog heroina i morfija.

Jak rast korištenja metamfetamina

Opijum u iranskoj kulturi ima dugu povijest, a i danas je najomiljenija droga. Novo je da je sve rašireniji metamfetamin. U međuvremenu je takozvani "kristalni met" druga najraširenija droga u Iranu.

Voditelj iranskog Društva za toksikologiju Kambiz Soltaninejad priopćio je početkom siječnja da konzum metamfetamina kontinuirano raste od 2009. godine. U međuvremenu se iranski metamfetamin izvozi u cijelu Aziju. Samo u Maleziji je trenutno 75 Iranaca osuđeno na smrt jer su u tu zemlju pokušali krijumčariti drogu. Jedan izvještaj UN-a pokazuje da je Iran u 2012. godini bio četvrti u svijetu po uvozu pseudoefedrina. Ta je tvar jedna od najvažnijih u proizvodnji metamfetamina. Kristalni met se može dobiti bez problema, kaže teheranski sociolog Hasan Rafie. "Ako čovjek proba kristalni met i poznaje tu scenu, met može jednostavno naručiti telefonom. Za deset minuta ga dobije kod kuće", objašnjava ovaj stručnjak za zloporabe droge u razgovoru za DW.

Rafie smatra da su vlasti još uvijek preblage prema trgovcima droge. Unatoč brojnim smaknućima, puno smrtnih presuda ne bude izvršeno.

Parlament želi ukinuti smrtnu kaznu za dilere

Ali, aktivisti za ljudska prava već godinama upozoravaju da masovna smaknuća ne mogu riješiti iranski problem s drogama. Dopredsjednik Međunarodnog udruženja za ljudska prava Abdolkarim Lahiji smatra da su smaknuća u sklopu borbe protiv droga besmislena i neučinkovita. "Početkom 2015. smo iranskim vlastima predstavili više od 100 prijedloga za borbu protiv droga. Jedan od njih je bio i zahtjev za ukidanjem smrtne kazne za kriminal povezan s drogom", kaže Lahiji u razgovoru za DW. Lahiji ima na umu i međunarodni ugled Irana kad kaže: "Zbog velikog broja smaknuća Iran se stalno oštro kritizira. Ako bi se ukinulo smrtnu kaznu za kriminal povezan s drogama odmah bi se smanjio broj smaknuća za 70 posto."

Ovaj aktivist za ljudska prava dobio je potporu s neočekivane strane. Čak i ured Islamske Republike za borbu protiv droge smatra smrtnu kaznu krivom mjerom. To tijelo podupire prijedlog zakona koji je podnesen parlamentu, a koji predviđa ukidanje smrtne kazne za kriminal povezan s drogama. Već ga je potpisalo 70 zastupnika.